Autor filma s AJB DOC-a
18

"Sedma republika" i nadnacionalni entitet Jugoslavije: Nebojša Grabež odgovara postoji li ona danas

N. O.
Nebojša Grabež govorio je o inspiraciji za film te "otkrio" postoji li "Sedma republika" danas
Nebojša Grabež govorio je o inspiraciji za film te "otkrio" postoji li "Sedma republika" danas
Nebojša Grabež producent je filma "Sedma republika" koji je dio AJB DOC Festivala, a govori o fenomenu nadnacionalnog entiteta koji je iznjedrila pop kultura Jugoslavije. U razgovoru za Klix.ba govorio je o porukama filma te otkrio smatra li da "sedma republika" i dalje postoji.
Pop-kultura, naročito rokenrol, iznjedrila je 1970-ih i 1980-ih poseban kulturni i duhovni prostor koji publicista Ante Perković naziva "sedmom republikom". Ovaj nadnacionalni, imaginarni entitet udjenuo se u okvire tadašnjih šest jugoslavenskih republika i podijelio njihovu sudbinu u raspadu zajedničke države. Trideset godina kasnije nove generacije grade neke nove oblike veza i komunikacije.

Reporter Al Jazeere Balkans Nebojša Grabež u dokumentarcu "Sedma republika" upravo istražuje korijene tog nekadašnjeg duhovnog zajedništva i otkriva njegove današnje obrise, postavljajući pitanje: "Ima li još sedme republike?"

U razgovoru za Klix.ba Grabež je pojasnio kako je u knjizi Ante Perkovića pronašao sebe odnosno svijet u kojem je učestvovao.

Nebojša Grabež ističe da je u knjizi Ante Perkovića pronašao svijet čiji je i sam bio dio (Screenshot/Al Jazeera Balkans)
Nebojša Grabež ističe da je u knjizi Ante Perkovića pronašao svijet čiji je i sam bio dio (Screenshot/Al Jazeera Balkans)

"Knjiga je zaista onako bila neka vrhovna inspiracija. Od trenutka kad sam je pročitao, neposredno po njenom objavljivanju 2011. godine, shvatio sam da je Ante Perković artikulisao sve ono o čemu sam i ja na neki način želio da pričam i prosto osjećao sam to i učestvovao u tom svijetu o kom Ante Perković govori", pojašnjava na početku razgovora.

Naglasio je da je svijet "Sedme republike" jedan imaginarni kulturni i duhovni prostor koji je stvorio bliske veze unutar te populacije koja je pratila rokenrol i generalno pop kulturu.

"Termin označava svijet onih koji su se razumijevali na jedan poseban način bez nekih opterećenja - bilo da je to teritorijalno ograničenje, nacionalna pripadnost, religija ili bilo šta. Svijet razumijevanja unutar pop kulture", dodaje.

Insert iz filma
Insert iz filma "Sedma republika"

Pojasnio je kako je zajedno s kolegama s Al Jazeere koji su radili na filmu želio da "na neki način to prodube u današnjem vremenu i postave pitanje ima li danas 'Sedme republike' i ako ima kakva je i u kom obimu postoji".

Odgovor na to da li postoji sudeći po dokumentarcu je potvrdan, a tragove "Sedme republike" pronašli su na hvarskom muzičkom festivalu TAM TAM.

Oaza slobode na otoku Hvaru

Organizatori festivala Juraj Vujnović i Ante Prucan u filmu govore o počecima festivala te kako je rastao tokom deset godina postojanja. Ističući da je ovaj festival znatno manjeg kapaciteta od drugih festivala u regiji, ali da je upravo zbog toga specifičan.

"Mi smo se fokusirali na mali segment koji daje nekima nadu koji žele da pripadaju tom svijetu da postoji mogućnost mnogo boljeg razumijevanja, mnogo bliskih veza, naravno, uvažavajući svu ovu realnost nastalu nakon raspada bivše zajedničke zemlje. Ipak, potreba za tom komunikacijom i razumijevanjem apsolutno postoji. Mi smo to pronašli na otoku Hvaru na festivalu TAM TAM koji to prezentuje na najbolji mogući način", kaže Nebojša.

Insert iz filma
Insert iz filma "Sedma republika"

Uzevši u obzir da festival nije toliko poznat u regiji, ali i samoj Hrvatskoj Grabež pojašnjava zbog čega je on bio njihov izbor za film.

"To je festival o kojem se jako malo zna. Veoma je specifičan. Traje devet dana. Praktično to je na neki način godišnji odmor i ljetovanje svim ljudima koji ga posjećuju i koji su tamo tih devet dana. Drugi festivali imaju drugačiji karakter - to su veliki festivali, ljudi tu dolaze na jedan ili dva dana, a ovdje su nekako stacionirani i okrenuti su na tu komunikaciju i veze jedni s drugima", kazao je u nastavku.

Ističe da je pored svega i nepravedno zapostavljen: "O njemu se jako malo zna i na samoj obali. Ima neki alternativni duh koji je upravo meni osvijetlio ovu sferu o kojoj sam želio da pričam. Dakle, toga ima, ali je to jedno malo jezgro, potpuno zdravo. Ne mogu da kažem da je zanemarljivo u vremenu u kojem mi živimo i gdje vlada neka druga realnost, ali možemo da konstatujemo da on postoji. To je bila intencija filma, da vidimo da li postoji i u kom obimu".

Sućuraj na Hvaru (Insert iz filma)
Sućuraj na Hvaru (Insert iz filma)

Grabež je autor serijala " i drugih dokumentarnih filmova kojima je u fokusu muzika počev od naslova "Ratovi prolaze, ljudi ostaju" (2018) - filma o prvom nastupu jednog umjetnika iz Srbije - Đorđa Balaševića u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kazao je kako je muzika tema kojom se bavi jer je to neka "slobodna zona bez mržnje, podjela i razlika".

"Mogu da govorim o ovoj sferi muzike koju ja pratim i volim, to je taj neki rokenrol u najširem smislu. On obuhvata sve moguće nove i stare žanrove bilo da je to blues, punk, hip-hop, pop muzika - taj termin je prihvaćen u najširem mogućem smislu. Termin koji apsorbuje sve žanrove koji okupljaju mlade ljude koji slušaju taj pravac. To je nešto čemu ja pripadam cijelog života", kaže.

Istaknuo je kako smatra da je to muzika koja može samo da vas oraspoloži i donese vam neke dobre vibracije i dobre emocije.

"Nema tu mržnje, nema tu podjela, nema tu razlika, čini mi se da ta muzika nekako pliva iznad svih ovih zbivanja koja nas okružuju povremeno i koja su na neki način naš put na koji ne možemo da utječemo. Ipak, to je taj svijet u kojem možemo da imamo kako kažu na TAM TAMu neku slobodnu zonu u kojoj možemo da prodišemo i osjećamo se drugačije i bolje", poručuje na kraju.