Dobitnik Srca Sarajeva
18

Ruben Ostlund za Klix.ba: Sarajevo je izvrstan primjer razumijevanja društvenog aspekta filma

N. O.
Ruben Ostlund na Lopud Film Festivalu (Foto: John Pavlish)
Ruben Ostlund na Lopud Film Festivalu (Foto: John Pavlish)
Ruben Ostlund, švedski reditelj čiji je film "Trougao tuge" otvorio prethodno izdanje Sarajevo Film Festivala, jedan je od predavača na Ponta Lopud Festivalu koji ekskluzivno prati Klix.ba te se u razgovoru osvrnuo na važnost filmskih festivala, a posebno njihov značaj za društvo.
Otok nadomak Dubrovnika na trećem izdanju filmskog festivala ugostio je brojne zvijezde iz svijeta filma, a jedna od njih je i švedski reditelj Ruben Ostlund koji učesnicima masterclassa prenosi svoje znanje.

U razgovoru za Klix.ba je prokomentirao sama predavanja koja održava te šta je u njihovom fokusu istaknuvši koliki je zapravo značaj kamere i pokretne slike u vremenu u kom živimo.

"Teško je reći samo jednu stvar, ali razmislite o nečemu što je posebno zanimljivo za naše vrijeme, a radi se o činjenici da se udaljavamo od društva temeljenog na tekstu prema društvu utemeljenom na slikama. Tako da kamera sama po sebi i pokretna slika sama po sebi imaju mnogo veći utjecaj na nas sada nego ikad prije", započinje Ruben.

Ostlund tokom masterclassa na Lopud Film Festivalu (Foto: John Pavlish)
Ostlund tokom masterclassa na Lopud Film Festivalu (Foto: John Pavlish)

Upitavši: "Jeste li znali za primjer da u svijetu postoji 48 milijardi kamera?", naglašava alat kamere i utjecaj koji ona ima na ljudska bića i njihovo ponašanje, ali i činjenicu kako gledamo na svijet.

"Mi to zapravo ne shvatamo dovoljno ozbiljno", poručuje Ostlund.

Uzevši u obzir sve navedeno, ističe da u školama nema filma ili slike kao konstantne teme učenja, dok je, na primjer, pisanje tema od prvog razreda.

"To je pomalo staromodan način pristupa vremenu u kojem živimo ako uzmemo u obzir činjenicu koliko koristimo kameru. Moja produkcijska kompanija i dva reditelja napravili su dokumentarac koji se zove "And the King Said, What a Fantastic Machine" ("I kralj reče, kakva fantastična mašina"), a govori o historiji kamere i filma i prati prvu kameru i slijedi njen alji razvoj, potom kako smo počeli distribuirati filmove u kinima i kako se događa televizijsko emitiranje i kako se to danas događa na internetu, ali i kako izgleda ekonomska promjena sadržaja utječe na sadržaj. To su najvažnije stvari o kojima razgovaramo", pojašnjava.

Govoreći na press konferenciji uoči početka festivala Ostlund je istaknuo zajedništvo i gledanje filmskog sadržaja zajedno te govorio o kinematografiji iz tog aspekta.

"Kada sam bio mlađi učili su nas da ako je netko kreativni genij, ne govori o tome na čemu radi dok ne budu spreman isprezentirati remek djelo – ja pokušavam apsolutno obrnuto. Pričati sve i svakome o čemu radiš. Veselim se ispričati učesnicima svoje trenutne projekte, a isto tako volio bih govoriti o iskustvu gledanja filmova te potaknuti ljude da govore o kinematografiji u smislu gledanja filmskog sadržaja – zajedno. Kada to činimo, mijenja se način na koji obrađujemo sadržaj u odnosu na usamljeno sjedenje pred ekranom", kazao je.

Sarajevo, filmski festival i društvena dimenzija koju nosi

Kako je prošle godine Ostlund bio gost Sarajevo Film Festivala, gdje je nagrađen Počasnim Srcem Sarajeva - govorio je o značaju ovog festivala upravo iz aspekta zajedništva - te ga uporedio s Lopud Film Festivalom.

"Filmski festivali su postali puno važniji zbog vremena u kojem živimo i to je vrlo učinkovit način da se napravi događaj koji je atraktivan i gdje želite zajedno otići pogledati stvari", navodi reditelj.

S tim u vezi, ističe koliko su sarajevski i lopudski filmski festival uspjeli u toj društvenoj dimenziji koju nose.

Ostlund ističe važnost društvenog aspekta filma (Foto: John Pavlish)
Ostlund ističe važnost društvenog aspekta filma (Foto: John Pavlish)

"Festivali su mjesto gdje potičete društveni aspekt kinematografije raspravljati, razmišljati i stvarati nešto, ne samo gledajući to, već stvarati nešto nakon toga. Mislim da su i Sarajevo i Lopud izvrsni primjeri razumijevanja društvenog aspekta toga", zaključuje.

Ostlund je rođen je 1974. u Švedskoj. Njegov prvi igrani film, "Mongoloid s gitarom", osvojio je nagradu FIPRESCI na Filmskom festivalu u Moskvi 2005. godine. Počevši s njegovim drugim igranim filmom, "Neizvjesno", koji je premijerno prikazan u programu Un Certain Regard, svi Östlundovi filmovi prikazani su u Cannesu.

Zlatnog medvjeda u Berlinu osvojio je s kratkim filmom "Incident kod banke". Ostlundov treći igrani film, "Igra", premijerno je prikazan u programu Directors' Fortnight Filmskog festivala u Cannesu gdje je osvojio nagradu Coup de Coeur, nominacije za nagradu Evropskog parlamenta LUX te najprestižniju skandinavsku filmsku nagradu, Nordic Prize.

Njegov četvrti igrani film, "Turist", premijerno je prikazan u programu Un Certain Regard festivala u Cannesu, gdje je osvojio Nagradu žirija. Film je nominovan za nagradu Zlatni globus i ušao je u uži izbor za nagradu Oscar. I njegov peti igrani film, "Kvadrat", osvojio je Zlatnu palmu na festivalu u Cannesu i nominovan je za Oscara za najbolji film na stranom jeziku.

Osim što je osvojio Zlatnu palmu, Ostlundov uradak "Trougao tuge" otvorio je 28. Sarajevo Film Festival, a Rubenu Ostlundu je tom prilikom u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti uručeno Počasno Srce Sarajeva.