Reditelj Alen Drljević: Filmovi trebaju postavljati pitanja i otvarati teme
Alen Drljević se na početku razgovora osvrće na radnju filma koja je smještena u planinski hotel u kojem je okupljeno deset ratnih veterana na mirovnoj radionici.
"Ovo je priča o grupi muškaraca koju čine jedan psihoterapeut i devet učesnika radionice koja bi trebalo da im pomogne da se suoče s prošlošću. Svi učesnici radionice su veterani rata, nekadašnji pripadnici više različitih vojski koje su devedesetih godina ratovale jedne protiv drugih", kazao je Drljević i dodao da su organizatori odlučili uvrstiit njegov film u specijalno izdanje "Suočavanja s prošlošću".
Ratne traume su česta inspiracija bh. reditelja, a pojednini likovi nose priče stvarnih ljudi.
"Ratna tematika je nešto od čega ne možemo pobjeći, iako pojedini smatraju da se trebamo odmaći od tih tema i da je malo filmova koji govore o nečemu drugom. Međutim, mislim da su te teme nezaobilazne", kazao je dodajući da i pojedini glumci u filmu imaju svoje ratne priče koje su ga dodatno inspirisale.
Film "Muškarci ne plaču" nastao je 2017. godine, a četiri godine poslije našao se u specijalnom programu "Suočavanje s prošlošću", što je dokaz njegovog kvaliteta i dugotrajnosti. Drljević je zadovoljan kako je publika reagovala i u konačnici prihvatila film.
Na pitanje kakvu poruku publici nosi film, reditelj navodi da se drži stare fraze da se poruke šalju poštom, a ne filmom.
"Nikada nisam imao želju da nešto poručim, mislim da filmovi trebaju postavljati pitanja i otvarati teme. Smatram da filmovi ne trebaju prosuđivati i nositi poruke, već potaknuti publiku na razmišljanje i propitivanje vlastitih stavova", dodao je.
"Suočavanje s prošlošću" je specijalni program Sarajevo Film Festivala na kojem se prikazuje i Drljevićev film. Zanimalo nas je da li suočavanjem s pošlošću može dovesti do dijaloga i u konačnici do pomirenja ili da li bi to dodatno rasplamsalo neprijateljstva.
Drljević navodi da je suočavanje vrlo važno za dijalog i da svako društvo treba težiti tome.
"Vrlo je važno da to ne bude prisilno suočavanje, takav primjer imamo u Njemačkoj, ali je i tamo pravo suočavanje počelo tek 60-ih. Vidimo danas posljedice nesuočavanja s ratnom prošlošću, jer se svijet sve više radikalizuje, jačaju desnica i nacionalizam", kazao je.
