Pogledajte nikad ranije objavljene fotografije prvog SFF-a: Od ratnog do zvjezdanog festivala

Pogledajte nikad ranije objavljene fotografije prvog SFF-a: Od ratnog do zvjezdanog festivala
658
E. Lj.
14.8.2019. u 09:15
67
komentara
658

dijeljenja
1/16 Srđan Vuletić, Mirsad Purivatra, Pjer Žalica i Alfonso Cuaron
2/16 Prvo Ljetno kino uspostavljeno je 1996. godine
3/16 Direkcija prvog Sarajevo Film Festivala
4/16 Mirsad Purivatra, Srđan Vuletić i Alfonso Cuaron
5/16 Press konferencija prvog Sarajevo Film Festivala
6/16 Veliki interes posjetilaca za projekcije prvog Sarajevo Film Festivala koje su upriličene u BKC-u
7/16 Alfonso Cuaron, Saša Lošić Loša i Pjer Žalica
8/16 Bono Vox, Mirsad Purivatra i Willem Dafoe
9/16 Mirsad Purivatra i John Malkovich
10/16 Mirsad Purivatra
11/16 Postavljanje prvog Ljetnog kina na popularnom Metalcu, septembar 1996. godine
12/16 Gaspar Noe, Claire Denis, Lucile Hadžihalilović i Philippe Bober
13/16 Veliki interes posjetilaca za projekcije prvog Sarajevo Film Festivala koje su upriličene u BKC-u
14/16 Prodaja ulaznica
15/16 Bono Vox, Steve Buscemi i Mike Leigh
16/16 Vanessa Redgrave
Za 25 godina postojanja Sarajevo Film Festival izrastao je u jedan od najznačajnijih filmskih festivala u ovom dijelu Evrope. A sve je počelo 1995. godine kada je Obala Art Centar predvođen Mirsadom Purivatrom, u želji da građanima Sarajeva pruži mogućnost da bar kratko vrijeme uživaju u blagodatima civilnog života, pokrenuo filmski festival.
Osnivač i direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra ustupio nam je ekskluzivne fotografije koje pokazuju kako je izgledalo prvo i drugo izdanje SFF-a, prvo ljetno kino, prve konferencije za medije, gosti među kojima su bili oskarovac Alfonso Cuaron i francuska zvijezda Leos Carax, filmska diva i humanitarka Vanessa Redgrave, muzička zvijezda i prijatelj BiH Bono Vox...

Kiša granata i svakodnevna borba za preživljavanje u opkoljenom gradu nisu spriječili građane glavnog grada BiH da slave život. Svakodnevno su u ratnom kinu Apollo, koje je bilo zajednički projekt Akademije scenskih umjetnosti i Obala Art Centra, gledali filmove s videokaseta.

"U tom periodu postojalo je desetine filmskih autora koji su nastavili da rade, oni su svojim kamerama i fotoaparatima bilježili šta se događa u Sarajevu. Ljudi se počinju sastajati, pričati, razmjenjivati informacije, pokazivati jedni drugima svoje radove, jednom riječju maštati i kreirati. Na ostacima nečega što je osamdesetih godina bilo jedno od najuspješnijih alternativnih okupljališta u području scenske umjetnosti, pod imenom Otvorena Scena Obala, počeo se okupljati novi krug kreativaca, sada pod novim imenom – Obala Art Centar", ispričao nam je Purivatra.

Dodaje kako je djelatnost Obala Art Centra za vrijeme opsade bila veoma raznolika.

"Organizovali smo izložbe, filmske programe, izdavali knjige... Filmska djelatnost je krenula skromno u okviru 'prvog ratnog kina' programom na VHS trakama, ali s vrlo snažnim odgovorom sarajevske publike. Na Akademiji likovnih umjetnosti renovirali smo hol zgrade i pretvorili ga u veoma aktivnu i atraktivnu umjetničku galeriju. Dio naših tadašnjih programa danas obogaćuje kolekciju Ars Aevi. Opsada i razaranje grada, stanje duha u tada još opkoljenom Sarajevu, odredili su našu programsku orijentaciju prema filmu. Znajući da je film najrasprostranjeniji i najpopularniji medij, dostupan svima i svakome, naša želja da poklonimo jedan dobar sadržaj stanovnicima Sarajeva, nekako se sama oblikovala u filmski festival", rekao je.

Prvi Sarajevo Film Festival je održan 1995. godine, a Purivatra nam priča kako su mu prethodili njihovi programski "mini festivali" koje su intenzivno programirali u periodu 1993.-1995. To su, između ostalih, bile reprize Loccarno i Edinburg film festivala, čiji su urednici u to vrijeme bili Marco Muller i Mark Cousins.

"Prvi festival je bio zamišljen kao ljetni festival, planiran za vrijeme jednog malo dužeg 'primirja', ali naglo pogoršanje uvjeta za koliko-toliko sigurnije okupljanje građana dovelo je do pomicanja datuma održavanja. Od planiranog augusta, stalnim pomjeranjem došlo se do oktobra. Tako je u jednom trenutku, za vrijeme Prvog 'ljetnog' festivala počeo da pada snijeg", rekao je prisjećajući se.

Festival je otvoren u BKC-u projekcijom filma "Bijeli balon" iranskog reditelja Jafara Panahija, a zanimljivo je da je BKC svih 12 dana trajanja festivala bio ispunjen do poslijednjeg mjesta.

"Naš prvi festival je predstavljao veliki programski, organizacioni, ali i tehnički pomak. Uspjeli smo staviti u upotrebu dva oštećena filmska projektora i na našu veliku radost uspjeli dobaviti prave filmske trake (35 mm) za sve slotove u glavnom večernjem terminu. Naši gosti Leos Carax i Alfonso Cuaron donijeli su lično svoje filmove u grad. Film 'Mala princeza' meksičkog oskarovca Cuarona, koji je tada bio na početku svoje zvjezdane karijere, u BKC-u je vidjelo 900 mališana. Carax je sa sobom donio sva tri njegova kultna filma. Svoje filmove su nam donijeli i Milčo Mančevski i Zrinko Ogresta", rekao je.

Iako je prvo izdanje festivala bilo revijalnog karaktera i programske aktivnosti su se uglavnom svodile na prikazivanje filmova, prisustvo velikih autora i ljudi iz filmske industrije otvorilo je mogućnost da se domaća filmska scena počne direktno uključivati u mrežu profesionalnih krugova. Organizovan je niz razgovora o temi filma, ali i mogućnosti obnove bh. kinematografije.

"Slijedeći taj impuls i osjećaj da svojim radom možemo utjecati na progres i povezivanje na profesionalnom nivou, naše šire, ratom razjedinjene regije, već sljedeće godine smo definisali neku vrstu našeg manifesta koji se temeljio na razvoju mladih snaga Jugoistočne Evrope. Iz tog manifesta, kojim je iscrtana razvojna putanja SFF-a, rodio se festival kakav danas znamo. Čak i naš crveni tepih koji je bio tema mnogobrojnih rasprava pro et contra u posljednje dvije decenije, poslijedica je naše želje da slavimo regionalne autore, da njima stvorimo okvir za promociju. Iako je on otvoren za široku publiku i za svakog gledaoca koji želi da se prošeta njime, njegova funkcija je prije svega namijenjena filmskim autorima", istakao je.

Zacrtani manifest festivala živi i danas, u osvit njegovog jubilarnog 25. izdanja.

"Većina vremena koje će dva velikana današnje filmske scene reditelji Pawel Pawlikowski i Alejandro Gonzales Inarritu te planetarno popularni glumac Gael Garcia Bernal provesti u Sarajevu bit će posvećeno druženju i prenošenju profesionalnih iskustava novim snagama, mladim talentima iz Jugoistočne Evrope koji su okupljeni u projektu Sarajevo Talents. Bit će ovo jedno od najboljih izdanja SFF-a za profesionalce, ali prije svega građane Sarajeva i njegove goste. Izbor filmova je veoma dobar i raznolik pa se nadam da će svako moći naći nešto za svoju dušu. I tako, 25. put zaredom", poručio je na kraju ovog razgovora Mirsad Purivatra.
Prijavi grešku


Komentari (67)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...