Ognjen Sviličić na SFF-u: Pravim masnu političku sapunicu u Scorseseovom stilu

"Ta velika multinacionalna kompanija šalje jednog čovjeka koji je zapravo beskrupulozan poput lika iz serije 'House of Cards', mada sam to pisao prije nego sam uopće gledao tu seriju. On potkupljuje sve živo i u jednom trenutku shvata da ono što on radi nije baš najbolje i onda se u toku serije mijenja. Serija govori o tome da li duboko u čovjeku još uvijek postoji neki moral koji mu kaže šta je dobro, a šta loše", kaže Sviličić.

Zasad, kaže, nema producenta iz Hrvatske jer smatra kako projekat treba da bude veći i ambiciozniji. Smatra kako bi se ta TV serija mogla snimiti u suradnji više privatnih nego javnih TV kuća u regiji, možda uključujući i strane kuće ako to neko bude želio, te se na taj način plasirati u inozemstvo.

"Ja sam već radio TV serije za hrvatsko tržište i to mi više nije izazov, kao što je napraviti seriju za šire tržište i volio bih napraviti nešto na engleskom jeziku. Mislim da u zadnje vrijeme imamo dosta serija iz istočne Evrope koje su uspjele preći tu granicu i smatram da mi ovdje imamo taj potencijal, a to mi ljudi koje srećem ovdje potvrđuju", kazao je Sviličić.

Povratak starom Hollywoodu

Režiser je poznat po brojnim filmskim ostvarenjima kao što su "Puna kuća" (1998.), "Da mi je biti morski pas" (1999.), "Ante se vraća kući" (2001.), "Oprosti za kung fu" (2004.), "Armin" (2007.), "Slovenka" (2009.), "Metastaze" (2009.), "Dva sunčana dana" (2010.), "Takva su pravila" (2014.), te brojna druga, u razgovoru za Klix.ba otkriva kako su u pravljenju filmova njegova najveća inspiracija ljudi koji su bačeni u stranu, autsajderi.

"Valjda se sam osjećam kao autsajder, to je taj sindrom ružnog pačeta koji želi postati labud", kaže režiser.

Dodaje kako bi volio raditi filmove koji će gledateljima omogućiti da uđu u neki zaseban svijet i smatra kako će njegov film biti upravo takav.

Na upit o tome smatra li da film može da mijenja svijet u smislu promjene percepcije stvarnosti, režiser odgovara: "Mislim da moramo tražiti nove načine, a jedan od novih načina je ovo što nam je SFF sad ponudio, CineLink Drama. Film ne može mijenjati svijet, film nam može pomoći i mijenjati nas kao pojedince".

Naveo je kako je njegov posljednji film otvorio mnoga pitanja o nasilju, tako da je u tom kontekstu dosta važan.

Serije trebaju istovremeno biti i zabavne i inteligentne

Sviličić smatra da su serije te koje imaju znatno veći utjecaj na stvarnost, mnogo veći od filma, te izražava zadovoljstvo zašto se u zadnje vrijeme rade "inteligentne" serije koje nisu isključivo zabava.

"Mislim da ljude morate privući nečim zabavnim i u okviru tog zabavnog im prikazati nešto ozbiljno, mislim da je to stari Hollywood, Hitchcock je radio takve filmove. Mi smo zaboravili raditi takve filmove, ali se toj vrsti film makinga vraćamo u serijama. Ja bih se volio vratiti tom starom Hollywoodu".

Masovnu popularnost serija ovaj režiser objašnjava činjenicom da su se filmovi "zabili" u festivale, pa postoji mnogo ljudi koji ne žele gledati, naprimjer Belu Tarra.

"Nama kao umjetnicima treba publika, ono čime se mi bavimo ne bi smjelo biti elitistička umjetnost, to je preskupa stvar da bi to gledao tako mali broj ljudi. Ja to prvi kažem, a ja prvi radim takve filmove i mislim da su zbog toga serije način na koji mi možemo napraviti nešto zabavno, a istovremeno i dobro", pojašnjava Sviličić i kao primjer takvog filma navodi Tanovićev "Smrt u Sarajevu", što je zapravo jako teško napraviti.

"To je vještina. Naprimjer, svi vole film 'Kum' upravo zbog toga, zato što je užasno zabavan, ali istovremeno inteligentan", navodi Ognjen Sviličić na kraju razgovora za Klix.ba.