Mirsad Purivatra: Obećavamo Sarajlijama i njihovim gostima nezaboravan SFF

Nakon završetka SFF-a odmah počinju pripreme za slijedeći

Proces priprema za Sarajevo Film Festival zasnovan je na godišnjem radu, a odmah po završetku festivala rade se analize za sljedeće izdanje kako bi se uvidjele sve dobre i eventualno loše strane, te ono što se može unaprijediti.

Ekipu koja radi "iza scene" i brine se da sve bude kako treba u tih devet dana čini 12 ljudi koji su u kancelariji zaposleni gotovo 12 mjeseci, te desetak međunarodnih saradnika. Ta ekipa se već od nove godine povećava za određeni broj ljudi, u maju ona čini 50-ak osoba, u junu 100 ljudi, da bi se za vrijeme SFF-a došlo do cifre od skoro 700 ljudi koji rade za potrebe Festivala, uz 400 do 500 volontera koji se angažuju svake godine.

"To je jedna mala armija u kojoj je potrebno da postoji red, sistem te vertikalna i horizontalna komunikacija. Sve što danas radimo zasnovano je na viziji i ciljevima koje smo postavili prije 20 godina, naravno, uz stalno prilagođavanje vremenu u kojem živimo i praćenju svjetskih trendova", navodi direktor SFF-a Mirsad Purivatra.

Posebno je sretan jer festival okuplja mladu, dobru ekipu punu energije i elana, ljude koji ovaj posao vole i koji žele da napreduju, imaju strast i žele da uče.

Sarajevo Film Festival pruža šansu mladim ljudima za zaposlenje i sticanje radnog iskustva, a njihov poziv za zapošljavanje otvoren je svih 12 mjeseci.

"Mladi ljudi su ovdje više nego dobrodošli. Želimo da im damo šansu, a do njih je hoće li je iskoristiti ili ne", kaže Purivatra i dodaje kako volonteri, ukoliko zadovolje svojim radom, imaju priliku da postanu honorarni uposlenici Festivala i u konačnici postanu dio stalne ekipe.

Sarajevo za vrijeme SFF-a diše punim plućima

Sarajevo Film Festival ove godine obilježava svoju 22. godišnjicu. Festival počinje u petak, 12. augusta i trajat će do subote, 20. augusta.

August je mjesec u kojem Sarajevo živi punim plućima, a period u kojem se održava Sarajevo Film Festival u glavni grad Bosne i Hercegovine donosi festivalsku atmosferu koja privlači ljude iz čitavog svijeta.

SFF je već odavno prestao da bude samo filmska priča. Tokom Festivala Sarajevo postaje turistička destinacija.

Podaci sa sarajevskog aerodroma koji se odnose na posljednjih šest godina navode kako se najveći broj letova i dolazaka bilježi u periodu SFF-a, a slični su podaci kad je u pitanju i smještaj. Podaci sa svjetski najrelevantnije online stranice za smještaj, Booking.com, govore kako je u Sarajevu za vrijeme trajanja festivala 2014. godine bilo 200 smještajnih jedinica (veliki hoteli, apartmani, hosteli...) Sljedeće, 2015. godine, u Sarajevu je bilo 417 smještajnih jedinica, a ove godine Sarajevo raspolaže sa 602 smještajnih jedinica.

Popunjenost smještajnih kapaciteta je u prethodnom periodu išla do 94 posto.

"Teško je govoriti o brojevima, ali ono što se događaja na ulicama Sarajeva je najbolji pokazatelj toga kakva je atmosfera u gradu i koliko ljudi dolazi zbog festivala. Za mene je najveći uspjeh kad su ljudi u kino dvoranama, ali naravno da smo sretni kada vidimo da ljudi uživaju u onome što nudi u gradu da ljudi idu u kafiće, klubove, na koncerte, da se druže...".

Prepoznaje li vlast dovoljno značaj Festivala?

A da li vlast ima dovoljno sluha za važnost jednog ovakvog festivala za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu?

Budući da živimo u državi u kojoj je koordinacija i komunikaciju između nivoa vlasti vrlo slaba, prisutan je nedostatak strateškog razmišljanja o tome kako SFF koristiti za ostvarivanje bolje promocije ovog grada, države i kako na pravi način shvatiti vezu između sredstava uloženih u festival i povrata novca u državnu kasu.

Najbolju saradnju i najviše razumijevanja pokazuje Kanton Sarajevo, a ove godine je napravljen i dodatni pomak u saradnji sa Općinom Centar, Stari Grad i Gradom Sarajevo.

Purivatra smatra kako je prvi problem upravo nedostatak strateškog razmišljanja, navodeći primjer festivala u Cannesu i Berlinu, gdje postoje višegodišnji razvojni planovi za ulaganje u festivale uz prisustvo spoznaje o tome koliko se uloženo vraća nazad.

Navodi kako su ove godine pokrenuli razgovore sa predstavnicima vlasti, a od agencije za zapošljavanje dobili subvenciju za zapošljavanje mladih ljudi tokom SFF-a na dva mjeseca.

"Značajna podrška festivalskoj politici (ovdje ne mislim samo na SFF nego i na druge festivale od međunarodnog značaja bilo bi uvođenje turističke takse. Još značajniji poticaj za sve nas koji se bavimo ovim poslom, bila bi izgradnja, konferencijskog, kongresnog centra koji bi mogao da nam u velikoj mjeri olakša produkcijske poslove i smanji troškove organizacije. Svake godine prisiljeni smo da gradimo veliki broj svojih lokacija od nule i to nas iscrpljuje i novčano i kreativno. Uspješni festivali sa tradicijom Berlin, Cannes imaju potpunu podršku grada kroz obezbjeđenje prostora kako za projekcije, tako i kancelarijske i druge prostore", pojašnjava Purivatra.

Kultura i umjetnost nikada nisu bili luksuz

"Kad smo u ratu u okviru Obala Art Centra pokrenuli izložbe, filmske projekcije, predstave, to nije bio samo otpor agresiji, to je bila želja da pokažemo da građani Sarajeva brane svoje dostojanstvo time što čitaju knjige, pišu, snimaju film, gledaju film, razgovaraju o filmu i pripadaju jednom svjetonazoru koji visoko cijeni kulturu i nikada je nije smatrao luksuzom", kaže direktor SFF-a.

Za kraj, Purivatra podsjeća da uprkos tome što festival ima mnogo lica, njegova suština ostaje prikazivanje i gledanje filmova te stoga poziva Sarajlije i njihove goste da gledaju filmove.

"Ovogodišnji program je izuzetno kvalitetan sa velikim brojem pravih filmskih hitova, fantastičnim debitantskim ostvarenjima regionalnih autora i zanimljivim gostima koji predstavljaju svoja ostvarenja i spremni su na razgovore s publikom", poručuje Mirsad Purivatra na kraju razgovora za Klix.ba.