Film/TV
268

Izlasci u kino: Iščezla romantika jednog vremena

Piše: S. Hambo
Foto: Klix
Foto: Klix
Ne tako davno večernji izlasci u grad imali su sasvim druge običaje, smisao i simboliku. Momci i djevojke izlazili bi na korzo u duge šetnje da bi bili viđeni i da bi "ukrali" poneki osmijeh drage osobe.

"Korzo je imao svoj red, neki svoj uhodani slijed", kao što je to opisao u jednoj od svojih pjesama Đorđe Balašević, živjelo se pa i izlazilo u grad nekako romantičarski. Nije bilo mnogo lokala u odnosu na danas i dešavanja između kojih ste mogli birati. Omladina je izlazila u odabrane kafiće, slastičarne, sastajala se na trgovima ali imala i jedno nezaobilazno mjesto - kino.

Odlazak u kino je istinska romantika prošlog vremena. Kino je bilo odličan izgovor da skupite hrabrost i pozovete djevojku koja vam se dopada da izađete i pogledate najnoviju kinoprojekciju. Pomno bi se pratio svaki filmski novitet i s nestrpljenjem očekivao zalijepljeni plakat na išaranoj šperploči, koji će najaviti da je najnoviji film stigao na projekciju u grad.

Danas živimo jednu novu realnost, možda ne tako romantičnu kao nekada, ali definitivno aktuelniju na globalnom nivou. Danas ne morate čekati mjesecima da novi filmski hit pogledate u vašem gradu. Internet i razvoj digitalnih medija učinili su svoje. Sve nam je dostupno i na dohvat ruke, iz udobnosti svoga doma uživate uz filmove, muzičke spotove, sportska dešavanja i slično. U čemu je razlika?

Živimo brže, u toku smo s dešavanjima ali smo i izolovani u društvenom pogledu. Dali smo prednost virtuelnom. Zanemarili smo ćaskanja i duboke razgovore o filmovima, književnosti ili muzici. Mrsko nam je čekati u redu deset minuta da kupimo ulaznice, ionako ćemo film pogledati na internetu, zar ne?

Kultna sarajevska kina

Film je svoju povijest u BiH počeo pisati još krajem 19. stoljeća kada su putujući cirkusanti u Sarajevo donijeli i počeli puštati prve filmske trake. Nisu se ti filmovi naročito pamtili među građanima, ali se pamtila atmosfera i ushićenje koje je film donosio. Vremenom je Sarajevo dobilo neka od kultnih kinodvorana poput kina Romanija, kina Igman, zatim Radnik, Tesla, Dubrovnik, Partizan, Sutjeska i brojna druga.

Nažalost, kina danas ne zauzimaju prioritetno mjesto kod mladih ljudi kada su izlasci u pitanju. U bh. prijestolnici nema kinodvorana kao nekada, ali zato postoji nekoliko savremeno opremljenih kina koja prate svjetske trendove i nude potpuni užitak filmskog ugođaja. Definitivno je da ukoliko žele privući publiku i kina moraju pratiti savremene tokove, pa su tako 3D projekcije izuzetno popularne i tražene kod mlađe generacije. To je jedan novi izazov koji pruža mogućnost posebnog užitka u filmu. O kinima i kinotekama nekada i sada razgovarali smo sa Nerminom Hamzagićem, mladim bh. režiserom koji je za Klix.ba prokomentarisao trenutno stanje o kinima.

"S obzirom da je kultura zanemarena u svakom pogledu, posljedice se reflektuju u ovom slučaju i na kina. Kinomreža je zanemarena, tako da danas mislim u našem gradu rade zapravo samo tri kina. Ta slika na nivou države nije znatno bolja. Ohrabruje 'Operacija kino' koja filmove i kino donosi u gradove BiH u kojima inače film nikada ne bi stigao. Ako želimo sa filmovima doprijeti do naše publike, onda autori imaju mogućnost ili filmove emitovati na tv stanicama, postavljati besplatno na internet platformama ili vlastitim naporima ogranizovati premijere i distribucije filmova noseći svu opremu od grada do grada", ističe Hamzagić.

U Sarajevu tri aktivne kinodvorane

Koliko su kina degradirana i koliko su kinodvorane sve manje centri filmske emancipacije i redovnog okupljanja, barem vikendom, najbolje pokazuje činjenica da u glavnom gradu BiH danas aktivno egzistiraju tri kinodvorane (Meeting Point, Cinema City i kino koji je pokrenula Općina Novi Grad). Posebno je pitanje da li je danas kinodvorana manje zbog savremenih tehnologija ili izgubljene želje da se film gleda na velikom platnu.

"Savremene tehnologije nisu nužno uništile kina, u pojedinim segmentima su i olakšale i smanjile troškove poslovanja. Tehnologija i utrka sa drugim medijima (tv, a danas i internet) borba je koju su kina oduvijek vodila. Nisu uvijek pobjeđivala, ali su opstajala. Naprosto, publici je danas jeftinije da gledaju najnoviji film kući, sa porodicom, koliko god puta žele, sa zaustavljanjem, tako da trend nedolaženja u kino govori i o promjenama socijalnih navika. Neodvojivi dio filma je i način na koji se on prikazuje (tehnički aspekti: veliko platno, kvalitetna projekcija i zvuk). Ohrabruje da su sale za vrijeme Sarajevo Film Festivala (SFF) pune, što ipak govori o tome da su naši sugrađani željni filmova", zaključuje Hamzagić za Klix.ba.

Treba istaći da kinodvorane dodatno ožive tokom ljetnih mjeseci, naročito tokom trajanja SFF, međutim da se to ne zasniva samo na tome, potrebno je raditi na popularizaciji kina, neophodnoj modernizaciji, ali suštinu čini publika od koje na kraju zavisi i film, ali i kino.

Da stvari idu u dobrom smjeru pokazuje projekat "Operacija kino". Riječ je o regionalnom projektu koji promoviše svjetska, evropska i regionalna filmska ostvarenja. Cilj je povratak publike u kina i lakši pristup filma široj publici, što naročito dolazi do izražaja u manjim sredinama gdje i ne postoje uvjeti za stalne kinoprojekcije. Ovdje je riječ o pokretnom kinu koje putuje do publike.