"Armageddon"
Zaplet: Naučnici su otkrili asteroid koji ide prema Zemlji. Ako asteroid udari u Zemlju, sav život na Zemlji bit će uništen. Billy Bob Thornton i njegova ekipa iz NASA-e moraju da promijene putanju asteroida prije nego udari u Zemlju. Rješenje podrazumijeva svemirski brod koji će odletjeti do asteroida noseći nuklearnu bombu. Bomba treba biti postavljena u rupu koju će izbušiti Bruce Willis. Eksplozija će raznijeti asteroid na pola, a polovice će se odbiti od dvije Zemljine strane. Rečeno nam je da je asteroid veličine Teksasa što znači da mu je promjer oko 1.126 kilometara.
Bruce Willis i njegova ekipa buše rupu duboku samo 244 metra da bi postavili bombu unutar asteroida. Ako bolje razmislite, eksplozija će se desiti na površini i asteroid se mora prepoloviti na približno iste polovice da bi mu se skrenuo kurs prema Zemlji. Da li je bomba dovoljne jačine da osigura: a) puknuće asteroida u dvije polovice, a ne u hrpu svemirskog šuta i b) polovice budu raznijete jedna od druge jačinom dovoljnom da ih udalji od Zemlje?
Nikakav problem za Brucea Willisa jer on i njegova ekipa ipak imaju 100 megatonsku nuklearnu bombu. Ali prema računicama ona će eksplodirati 100/1. 000,000 jačinom snage koja je potrebna. Pretpostavljajući da se sva energija nuklearne bombe može pretvoriti u kinetičku energiju asteroida i pretpostavljajući da bombe mogu prepoloviti asteroid u dijelove koji bi bili dovoljno skrenuti sa svog kursa da promaše Zemlju, još je potrebno jedno 70 ili 80 miliona bombi te veličine.
"The Day After Tomorrow"
“The Day after Tomorrow“ je film katastrofe o kraju svijeta i ovoga puta tema priče je loše vrijeme. Zaplet je djelomično baziran na kontroverznoj teoriji o globalnom zagrijavanju koje će završiti novim ledenim dobom. Bilo kakva diskusija o vremenu jasno traži mali napad na principe termodinamike.
Kontroverzna teorija u filmu je da globalno zatopljivanje uzrokuje topljenje glečera, te priliv svježe vode smanjuje slanost oceana u tim područjima. Ova pojava bi mogla da utječe na nešto što se naziva termohalinska cirkulacija koja utječe na gibanje oceana. Količina tople voda koja utiče u Atlantik je smanjena uzrokujući hlađenje sjeverne hemisfere.
Film ubrzava ovu teoriju i sve završava “instantnim ledenim dobom“. Vjerovatno najdramatičniji fenomen u filmu je ogromna masa zraka, temperature – 100 Celzijusevih stepeni, kako se spušta sa viših nivoa atmosfere uzrokujući trenutačno smrzavanje svega. Međutim temperature u gornjim dijelovima troposfere, najnižeg nivoa atmosfere kreću se u opsegu od samo -45 Celzijusevih stepeni do – 75 Celzijusevih stepeni. Čak i ako bi zrak na vrhu troposfere na neki magičan način postao tako hladan, silazak dole bi ga ugrijao. Čini se da možda ipak postoji moment u filmu u kojem fizika pokušava da razjasni zbrku, kada meteorolog zapita “Zar zrak ne bi trebalo da se zagrije dok se spušta dole?“. Da trebao bi, jer na putu prema dole hladni zrak se kompresuje i zagrijava.
"Independence Day"
U ovoj verziji priče "vanzemaljci napadaju Zemlju“ iz 1996. godine bez obzira što mali zeleni posjeduju daleko napredniju tehnologiju, ljudska vrsta uspijeva nekako da upadne u kompjuterski sistem vanzemaljaca i raznese ogromni matični brod. Usput nam je rečeno da matični brod ima masu jednaku ¼ mase Mjeseca i da kruži oko Zemlje u orbiti deset puta bližoj od Mjesečeve.
U stvarnom životu, gravitacija broda bi uzrokovala ogromne plime, totalno uništivši obalna područja i vjerovatno savila Zemljinu koru dovoljno da uzrokuje katastrofalne zemljotrese. Ipak, vanzemaljci šalju manju letjelicu (promjera 24 kilometra) da lebdi iznad površine prije nego napadne zapaljivim zrakama smrti. Ne možemo ignorirati Treći Newtonov zakon koji kaže: da bi brod mogao da lebdi, mora postojati sila naviše koja je jednaka težini koja djeluje na nju. Prema tome, brod bi morao vršiti pritisak prema dole. Ako ovaj postupak uključuje zrak, grad ispod bi bio sravnjen sa zemljom zbog zračnog pritiska. Stoga, zašto trošiti energiju na zrake smrti?
New York Times piše o namještaju iz Konjica: Spoj stogodišnje tradicije i modernog dizajna
