Film "Zarobljeno srce moje" sa Izudinom Bajrovićem i Jasnom Žalicom u glavnim ulogama stiže na festival u Tallinnu
Film koji je svoj put započeo kroz susret dvojice ljudi i zajedničko prepoznavanje filmske priče, danas stiže na jednu od najznačajnijih međunarodnih filmskih smotri. Saradnja producenta Zorana Kovačevića i reditelja Džana Harbe rezultat je bosanskohercegovačko-američkom koprodukcijom koja je značajan dio svoje autentičnosti pronašla upravo na lokacijama u Sarajevu i Istočnom Sarajevu.
Njihovo upoznavanje dogodilo se posredstvom zajedničkog prijatelja reditelja Ademira Kenovića, već na prvu, kroz razgovor osjetilo se da postoji međusobno razumijevanje i zajednička vizija. Iako je Harba odrastao u New Yorku, Bosna i Hercegovina bila je prisutna u njegovom odrastanju kroz porodične priče, sjećanja i iskustva njegovih najbližih. Upravo ta veza sa prostorom i temom filma bila je važna osnova za razvoj projekta.

Jedna od prvih značajnih produkcijskih odluka bila je izbor lokacija. Sarajevo i Istočno Sarajevo prepoznati su kao prostori koji svojim ambijentom i autentičnošću odgovaraju filmskoj priči. Autobuska stanica u Istočnom Sarajevu, na kojoj počinje film, postala je jedno od prepoznatljivih mjesta njegove radnje.
Tokom razvoja projekta okupljena je međunarodna i domaća filmska ekipa, a poseban doprinos vizuelnom identitetu i ukupnoj atmosferi filma dao je direktor fotografije Samir Ljumaj, Oskarovac iz Sjeverne Makedonije. Njegov izuzetan osjećaj za kadar, svjetlo, kompoziciju i vizuelni izraz, uz pažljivo promišljene kreativne izbore, dao je filmu posebnu estetsku vrijednost i prepoznatljiv filmski pečat. Njegova bliska kreativna saradnja s rediteljem bila je od ključnog značaja za oblikovanje vizuelnog svijeta filma i prenošenje rediteljske vizije na filmsko platno. Pažljivo je birana i glumačka postava, Jasna Žalica, Izudin Bajrović, Muhamed Hadžović, Mirza Tanović, ali i ljudi iz lokalne sredine. Među njima su Miroslav Bogdanović i Zoran Škipina, čije je učešće doprinijelo autentičnosti pojedinih scena i ukupnom izrazu filma.
Producent Zoran Kovačević ističe da je proces realizacije podrazumijevao mnogo više od organizacije snimanja, od početnog razvoja ideje i izbora lokacija do okupljanja saradnika i stvaranja uslova za realizaciju jedne međunarodne koprodukcije.
"Od prvog susreta sa Džanom imao sam osjećaj da se razumijemo i da možemo zajedno iznijeti ovu priču. Iako smo dolazili iz različitih sredina i životnih iskustava, vrlo brzo smo pronašli zajednički jezik. Mislim da je upravo to međusobno povjerenje bilo presudno za sve što je uslijedilo. Kada smo počeli razvijati produkciju, bilo nam je važno da pronađemo prostor koji neće biti samo pozadina filmske priče, nego njen sastavni dio. Sarajevo-Orlić, Istočno Sarajevo-Vojkovići i Vragolovi Romanija pokazali su se kao pravi izbor. Pored toga, imali smo priliku da uključimo ljude iz lokalne sredine, čije je prisustvo filmu donijelo posebnu autentičnost. Posebno mi je značila podrška lokalne zajednice, grada Sarajeva i Istočnog Sarajeva i opština koje su nam omogućile pristup lokacijama i time olakšale realizaciju snimanja. Vjerujem da je ovo dobar primjer kako lokalna sredina može postati dio međunarodnog filmskog projekta i kako se takva saradnja može pretvoriti u vrijednost za sve učesnike" rekao je.
Film je od početka zamišljen kao bosanskohercegovačko-američka koprodukcija, sa ambicijom da svoju priču predstavi i međunarodnoj publici, posebno u New Yorku, gradu u kojem je reditelj odrastao i sa kojim je lično povezan.

Priznanje National Board of Review bilo je važna potvrda da film pronalazi svoj put. Nakon toga uslijedile su prijave na međunarodne festivale, a poziv iz Estonije i uvrštavanje u takmičarsku konkurenciju Tallinn Black Nights Film Festivala predstavlja izuzetno značajan trenutak.
"Posebno nas raduje što ćemo svjetsku premijeru imati na festivalu A kategorije 11.11.2026 godine. Sam izbor u takmičarsku konkurenciju predstavlja veliko priznanje za čitavu ekipu, jer potvrđuje da je rad svih ljudi koji su učestvovali u nastanku filma prepoznat i izvan naših granica. Zahvalan sam svakom članu tima i saradniku koji je vjerovao u ovaj projekat. Ne bih izdvajao pojedince, jer je ovo rezultat zajedničkog rada i svako ko je bio dio ove priče zna koliko je doprinjeo njenom nastanku", izjavio je producent Zoran Kovačević.
Za reditelja Džana Harbu ovaj film predstavlja i lično putovanje kroz porodičnu historiju, sjećanja i osjećaj pripadnosti. Posebno ističe značaj saradnje sa producentom Zoranom Kovačevićem, koja je od samog početka bila zasnovana na povjerenju i razumijevanju.
"Saradnja sa Zoranom mnogo mi je značila i na ličnom nivou. Ovaj film dolazi iz prostora koji mi je veoma blizak, a njegovo snimanje predstavljalo je povratak dijelovima moje vlastite historije koje nije uvijek lako izraziti riječima. To što sam Zorana imao uz sebe od samog početka tog procesa napravilo je ogromnu razliku. Postojalo je razumijevanje koje je proisteklo iz zajedničke pozadine, razumijevanje koje nije uvijek zahtijevalo dodatna objašnjenja. Imao sam osjećaj da mu mogu povjeriti nešto duboko lično i da razumije kako je u pričanju ove priče u pitanju mnogo više od samog snimanja filma. Duboko sam zahvalan na njegovoj nepokolebljivoj predanosti, velikodušnosti i podršci, kao i na tome što je sa mnom podijelio ovo iskustvo", istakao je Harba.
Govoreći o ideji koja je pokrenula nastanak filma, producent Zoran Kovačević i reditelj Džan Harba ističu da je njihovo polazište pitanje šta znači čeznuti za domom koji više ne postoji.
Odrastajući uz porodice koje su tokom rata devedesetih godina napustile Bosnu i Hercegovinu, Džan i Zoran su posmatrali kako se roditelji, bake i djedovi, ali i brojni ljudi sa prostora Balkana, suočavaju sa osjećajem raseljenosti, nostalgije i gubitka pripadnosti.
Kroz putovanje likova Zlatke i Avde, nastoji se prikazati pokušaj pojedinca da prevaziđe šire društvene i historijske okolnosti, uz rizik da ga vlastiti idealizam odvede u neizvjesnost.
Njihova namjera je da film kod publike probudi osjećaj lutanja kroz svijet i traganja za domom koji danas možda postoji samo kao sjećanje.
Uvrštavanje u takmičarsku konkurenciju Tallinn Black Nights Film Festivala predstavlja novo i značajno poglavlje u festivalskom životu filma. Za njegovu ekipu to je posebno važna potvrda jer je projekat, koji je nastajao uz snažan oslonac na domaće lokacije i saradnike, dobio priliku da bude predstavljen na međunarodnoj filmskoj sceni.
Svjetska premijera u Estoniji otvara novo poglavlje putovanja filma, ali i potvrđuje da priče koje nastaju iz lokalnog iskustva mogu pronaći put do međunarodne publike. Za produkcijski tim ovo je prije svega zajednički uspjeh, rezultat povjerenja, kreativne saradnje i predanosti ljudi koji su od prve ideje do završetka snimanja vjerovali u film.