Smatra da nema cenzure
418

Bazdulj: Imali smo ovdje koncert Merlina, zato sam uvjeren da će i "Quo Vadis, Aida?" biti na RTS-u

I. S.
Foto: Facebook
Foto: Facebook
Muharem Bazdulj, pisac i član Upravnog odbora Radio-televizije Srbije, kazao je kako je uvjeren da će film "Quo Vadis, Aida?" rediteljice Jasmile Žbanić uskoro biti prikazan na RTS-u.
Podsjećamo, Regionalna Akademija za razvoj demokratije obratila se generalnom direktoru Radio-televizije Srbije Draganu Bujoševiću i glavnom uredniku kulturno-umjetničkog programa Vladimiru Kecmanoviću sa zahtjevom da na nacionalnim frekvencijama emituju film "Quo Vadis, Aida?".

Novinari portala Nova.rs su povodom ovoga kontaktirali Bujoševića i urednicu zabavnog programa Oliveru Kovačeviću, ali nisu dobili odgovor. Međutim, Bazdulj je pristao dati izjavu.

"Odluke koje se tiču programa RTS-a ne spadaju u ingerencije Upravnog odbora. To je strašna zabluda i to je kao da pitate predsjednika nekog nogometnog kluba zašto je šef stručnog štaba odlučio da u nekoj utakmici taktiku postavi ofanzivno ili defanzivno. Predsjednik bira trenera, ali taktiku bira trener. Tako i ovdje, UO bira direktora i urednike, ali im se ne miješa u posao. UO može da smijeni direktora, ali ne može da mu naredi da u program pusti ovaj ili onaj sadržaj. Stoga, odgovaram vam kao građanin, pisac, novinar, koji je, između ostalog, i član Upravnog odbora RTS-a", rekao je.

Jasmila Žbanić je za N1 izjavila kako bi prikazivanje "Quo Vadis, Aida?" na RTS-u označilo kraj rata, ali se Bazdulj nije složio s njom. Naveo je kako se kraj "rata već desio u Dejtonu prije 26 godina".

"Uvjeren sam da će u predstojećim nedjeljama i mjesecima film 'Quo Vadis, Aida' biti prikazan na RTS-u. Prošlogodišnji dobitnik nagrade Evropske filmske akademije (danski film 'Još jedna runda') prikazan je na RTS-u krajem aprila ove godine, pa bih barem sačekao kraj aprila iduće godine prije nego bih spekulisao o cenzuri", kazao je za portal Nova.rs.

Bazdulj je dodao da se Beograd od ostalih glavnih gradova nekadašnjih jugoslovenskih republika razlikuje i po tome što je otvoren i da čuje stavove i vizije umjetnika i intelektualaca koji se drastično razlikuju od dominantne matrice u samom Beogradu.

"Ovdje je bilo moguće objaviti Mahmutćehajićevo 'Andrićevstvo', prikazivati filmove Bernara Anri Levija, organizovati koncerte Dine Merlina ili Jasenka Houre, i tako dalje, i tome slično. Kad neka sarajevska izdavačka kuća objavi neku knjigu Petera Handkea, kad filmski festival u Zagrebu organizuje retrospektivu filmova Emira Kusturice uz autorovo prisustvo, kad na Ilidži (opet) nastupi Ceca, a u Velikoj Gorici Bora Đorđević, onda možemo da sjednemo i razgovaramo ko ne želi da se rat završi", zaključio je.