Alena Džebo i Melina Alagić o bh. filmu: Trenutna situacija je najalarmantnija u posljednjih 30 godina

U sklopu programa BH Film na Sarajevo Film Festivalu bit će prikazana 2 dugometražna igrana filma, 17 dugometražnih dokumentarnih filmova, 8 kratkih igranih, 7 kratkih dokumentarnih filmova i 8 studentskih filmova.

Pred sam festival, Alena Džebo i Melina Alagić govorile su o bh. kinematografiji, izazovima s kojima se susreću, ali i ulogu bh. filma u regionalnom i međunarodnom kontekstu.

Uzevši u obzir da je od marta ove godine na čelu Udruženja filmskih radnika BiH, Džebo je govorila o najvećim izazovima bh. filmaša.

Ukupno 43 naslova

Čak 23 svjetske premijere u BH Film programu 31. Sarajevo Film Festivala

"Odgovorit ću prvenstveno iz pozicije glumice. Neupitno je važno 'dokazati' se u svojoj zemlji i na svom jeziku. Zbog samopouzdanja, izgradnje autentičnog glumačkog bića, prepoznatljivosti u vlastitom kulturnom kontekstu. Nakon toga, sve što dolazi sa stranim produkcijama ima drugačiju težinu i vrijednost. Zamislite kako je to ne snimati na svom jeziku ili snimati jednom u pet godina, ili rijeđe, što se dešava jako velikom broju glumaca i glumica. Ne zato što nisu dobri, talentovani, već prosto ne možemo svi stati u jedan film godišnje", ispričala je.

Zatim je naglasila: "Dakle, opet se vraćamo na pitanje podrške bh. filmu i same produkcije. Što se veći broj žanrovski različitih serija i filmova snima, veće su vam mogućnosti za rad. A šta je sa ostalim filmskim zanimanjima? Veliki broj naših filmaša su slobodnjaci, dakle ti ljudi nisu u stalnom radnom odnosu negdje drugo. I sa ovako smanjenom podrškom bh. filmu, govorimo o stotinama ljudi čija je egzistencija direktno ugrožena.
Zato kada s ponosom govorimo o bh. filmu, moramo imati svijest da govorimo i o ljudima bez kojih je nemoguće snimiti film - od ton majstora, montažera, kompozitora, garderobera, rasvjetljivača, a vrlo često su i javnost i politika nesvjesni njihovog postojanja i značaja".

Razmjere krize u bh. kinematografiji će se tek osjetiti

Na pitanje kako bi opisala trenutnu situaciju u bh. filmskoj industriji, predsjednica Udruženja filmskih radnika BiH kazala je: "Trenutno stanje u bosanskohercegovačkoj filmskoj industriji izuzetno je teško i izazovno. Rad Fondacije za kinematografiju, ključne institucije za finansiranje filmske produkcije, blokiran je već tri godine. Finansiranje na kantonalnom nivou također prolazi kroz promjene, a konkurs za produkciju filmova u 2025. godini još uvijek nije objavljen. Nažalost, posljedice ove paralize osjetit će se dugoročno, s obzirom na to da razvoj i realizacija jednog dugometražnog filma traje između tri i pet godina. Zbog toga se s pravom bojimo da će se pravi razmjeri krize osjetiti tek u godinama koje dolaze".

"Značajan udarac predstavlja i obustava rada BH Content Laba, programa koji je pružao važne mogućnosti edukacije za mlade filmske radnike, ali i zapošljavanja za profesionalce koji, u uslovima neredovne i nesigurne produkcije, ne mogu preživjeti isključivo od svog filmskog rada. Njegovo gašenje dodatno je urušilo ionako krhki sistem. Zbog svega navedenog, slobodno možemo reći da je trenutna situacija najalarmantnija u posljednjih 30 godina. Ukoliko se uskoro ne poduzmu konkretne mjere i sistemski ne riješi pitanje finansiranja filmske industrije, budućnost bosanskohercegovačkog filma postaje ozbiljno upitna. To bi bila ogromna šteta za kulturu ove zemlje", navela je.

Osvrnuvši se na Sarajevo Film Festival i utjecaj na promociju bh. filma kazala je: "SFF od svojih samih početaka nudi prostor za promociju domaće kinematografije i filmskih radnika i na ovu suradnji smo iznimno ponosni. Razlog zašto BH Film Program radimo tokom Sarajevo Film Festivala jeste što je interes obostran. Sarajevo Film Festival želi svojim gostima pružiti mogućnost da se upoznaju sa suvremenom bh. produkcijom i bh. autorima, a Udruženje filmskih radnika svakako želi iskoristiti popularnost i značaj Sarajevo Film Festivala za promociju domaće kinematografije u trenutku kada u Sarajevo dolaze svi relevantni profesionalci iz svijeta filma. S druge strane, Festival prikazuje domaće filmove i u drugim programima, a izuzetno je značajan CineLink Industry Days ne samo za BiH već i za cijelu regiju".

Melina Alagić pojasnila je kako teče proces izbora filmova za program BH Film.

Kako se biraju filmovi za program BH Film

"BH Film program pokrenut je 2003. godine prikazivanjem tri dugometražna i tri kratka igrana filma. Cilj programa bio je da se skrene pažnja na domaću kinematografiju i publici Sarajevo Film Festivala ponudi uvid u godišnju profesionalnu filmsku produkciju Bosne i Hercegovine. U početku se program održavao svake dvije godine, da bi od 2010. postao redovni godišnji segment Festivala. Urednice programa smo kolegica Elma Tataragić i ja, a ovogodišnje, jubilarno, dvadeseto izdanje bit će prilika da se još jednom predstavi aktuelna bh. produkcija", pojašnjava.

Potom se osvrnula na kriterije: "Filmovi koji se razmatraju za BH Film program moraju biti producirani u posljednjih 12 mjeseci, te biti bosanskohercegovačke produkcije ili koprodukcije. Također se u obzir uzimaju i filmovi bh. autora koji žive i rade u inostranstvu, kao i filmovi stranih autora koji se bave temama vezanim za Bosnu i Hercegovinu".

"Nažalost, broj filmova proizvedenih u BiH u stalnom je padu. Dok je prije pet-šest godina BH Film program prikazivao i do 80 naslova, posljednjih godina taj broj značajno opada, što je direktna posljedica sve težeg i nestabilnijeg finansiranja filmske produkcije. Ove godine predstavljamo 31 film bosanskohercegovačke produkcije od čega su samo 2 dugometražna igrana filma, a dugometražna produkcija nosi jednu kinematografiju. Naprimjer, 2023. godine smo prikazali 9 dugometražnih igranih filmova, a prošle godine 8, ove godine prikazujemo samo dva dugometražna igrana filma, a bojimo se da će u narednim godinama situacija biti još teža. Samo je dovoljan pogledan na ovogodišnji BH Film Program da se zapravo vidi koliko je teška situacija u domaćoj kinematogafiji. Čak je i broj studentskih filmova u padu: sada je samo 8 filmova u konkurenciji, a nekada se radilo o dvostruko više", navodi Alagić u nastavku.

Finansiranje je konstantan izazov

Ističe kako se i sam BH Film program, čiji je nosilac Udruženje filmskih radnika BiH, suočava se sa sličnim izazovima.

"Finansiranje komplementarnih djelatnosti, kao što je organizacija ovog programa, nije sistemski riješeno i iz godine u godinu predstavlja veliki izazov. Uprkos svemu, ovogodišnji program uspješno se realizuje zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, Visit Sarajevo i Zlatarne Celje", napominje Alagić.

Osvrnuvši se najznačajnije što ćemo vidjeti ove godine u programu BH Film Alagić kaže: "Već šesnaest godina posebnu pažnju posvećujemo takmičarskoj selekciji bh. studentskih filmova. U ovom segmentu BH Film programa prikazujemo filmove nastale u produkciji bosanskohercegovačkih filmskih škola. Vjerujemo da je ovaj dio programa izuzetno važan jer nudi uvid u najkvalitetnije studentske radove, predstavlja autorske poetike budućih filmskih profesionalaca i donosi teme koje su relevantne za mlade ljude u Bosni i Hercegovini".

"Ove godine prikazujemo osam studentskih filmova s Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. O najboljim filmovima odlučivat će žiri koji čine: mlada bh. rediteljica Isidora Ratković, bh. reditelj Ado Hasanović i slovenački scenarista i reditelj Matevž Luzar. Ako moramo izdvojiti filmove koje nose ovogodišnju BH Film selekciju, to su dugometražni filmovi Dine Mustafića 'Paviljon i 'Vidra' Srđana Vuletića, te dugometražni dokumentarni film Jasmile Žbanić 'Blum: Gospodari svoje budućnosti'", ističe.

Ulaganje u domaći film je ulaganje u kulturni identitet

Pored navedenih filmova, ovogodišnji BH Film program donosi ukupno 43 filma. Najbrojniji su dokumentarni naslovi koji se bave raznovrsnim temama – od potrage za identitetom i suočavanja s prošlošću, preko intimnih drama, do društveno angažiranih priča.

"Upravo ta raznolikost garantuje da će svako u programu pronaći film po svom ukusu", dodaje.

Kada je riječ o ulozi bh. filma u regionalnom i međunarodnom kontekstu, Alagić kaže kako bosanskohercegovački film i filmski autori kontinuirano postižu međunarodne uspjehe – naši filmovi prikazivani su na svim značajnijim svjetskim festivalima, osvajali su najvažnije nagrade i prepoznati su širom svijeta.

"Čak i u boljim vremenima, kada je sistem funkcionisao, BiH je proizvodila znatno manje filmova od zemalja u okruženju – ali su ti filmovi postizali izuzetne rezultate. Upravo zato smatramo da je ulaganje u domaći film ulaganje u kulturni identitet i međunarodni ugled Bosne i Hercegovine", dodaje.

Kada je riječ o izazovima u produkciji i distribuciji bh. filmova danas, Džebo navodi: "Bh. kinematografiju odlikuju prvenstveno fantastični pojedinci, od scenarista do producenata, glumaca, reditelja, scenografa, direktora fotografije i sl., ali nepostojanje strategije koja se stalno unapređuje, kontinuiranog i stabilnog ulaganja u razvoj filma, odsustvo jasne kulturne politike, manjak kvalitetne tehničke infrastrukture, pristup kino dvoranama itd, čini da potencijal domaće kinematografije ostaje neostvaren. Dakle, bez obzira na posvećenost i upornost naših autorica i autora, bez sistemskih rješenja i ujedinjene vizije, i dalje ćemo se baviti samo elementarnim izazovima i preprekama".