Kako je saoopćila vlast austrijske prijestolnice, jedan od važnih koraka koji su poduzeli je smanjenje pesticida, i to već početkom 1980-ih godina. Napomenuto je da je u potpunosti prekinuta upotreba sredstava poput glifosata. Ova strategija je, kako je ocijenjeno, važan dio bečkog plana održavanja zelenih površina u vremenu izraženih klimatskih promjena.
U Beču živi, kako je navedeno, 500 vrsta divljih pčela. Najveće domaće vrste su plava drvena pčela (Xylocopa violacea) dužine do 28 milimetara i crvena zidna pčela koja može narasti do 14 milimetara. Divlje pčele uglavnom žive solitarno (samostalno), bez košnica.
Za razliku od medonosnih pčela, ne proizvode med. Pojedine vrste divljih pčela se gnijezde u šupljinama stabla i stabljika, dok se mnoge druge vole nastaniti u pijesku i zemlji. Ukoliko ove zemljane ili pješčane pčele svoje gnijezdo izgrade u pješčanoj kutiiji na dječijem igralištu, nema opasnosti za djecu, jer ova vrsta ne brani agresivno svoj teritorij ili potomstvo.
Obje vrste pčela hrane se cvjetnim biljkama. Ako ovi resursi postanu oskudni, posljedice će prvenstveno osjetiti one populacije koje se hrane cvjetovima određenih biljaka, dok medonosne pčele koriste raznovrsnije izvore hrane, pa i one divljih pčela.
Na različitim lokacijama u Beču postoji ukupno, kako je istaknuto, 5.000 košnica. Neke od košnica smještene su u parkovima ili u blizini Dunavskog kanala, ali i na drugim neobičnim mjestima - na centralnom groblju, u okviru Opće bolnice. Jedna od najpoznatijih je svakako na krovu bečke Vijećnice, koji su pčele nastanile u jesen 2021. godine.
Dok je njihova košnica u početku težila samo 48 kilograma, 16. maja je dostigla težinu od 87 kilograma. Grad Beč poziva građane da sade različite cvjetnice, ne koriste pesticide te da se bave promišljenim, ekološkim baštovanstvom.
Talentovana Sara Vojičić zapjevala u sarajevskom tržnom centru i privukla pažnju prolaznika
