Adis Ahmetspahić je prvi u BiH uzgojio sivog sokola u kontrolisanim uvjetima
Još kao dijete je pokazivao ljubav prema pticama grabljivicama i uopće životinjama, a prvi susret s pticom grabljivicom imao je 2002. godine kada je na poklon dobio škanjca mišara.
"Tada sam počeo da se upoznajem o osnovama sokolarstva, a mnogo mi je pomogao prijatelj Viktor Šegrt iz Hrvatske koji je već bio iskusan sokolar. Sada je Viktor uspješan uzgajivač jastrebova raznih podvrsta", rekao je Ahmetspahić.
Nedugo nakon toga odlučio je ozbiljnije se posvetiti sokolarstvu i promovisati ga u BiH te raditi na zaštiti ptica grabljivica u prirodi. S prijateljima je registrovao Udruženje sokolara sa sjedištem na Bjelašnici koje je trenutno u postupku pokretanja inicijative da se i u BiH sokolarstvo proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom, jer BiH ima dugu tradiciju kada je riječ o sokolarstvu.
"S obzirom na to da sokolarstvo iziskuje puno slobodnog vremena za treniranje ptica i izlazak na teren, a ja ga trenutno nemam, odlučio sam da pokušam uzgojiti sivog sokola. Sivi soko mi je najdraža sokolarska ptica, a ujedno i veliki izazov", rekao je.
Priča nam kako je prošle godine u volijeri imao nekoliko sivih sokolova. Ženka je snijela 5 jaja, ali nijedno jaje nije bilo oplođeno. Ove godine je, priča nam, odlučio uraditi to na potpuno drugačiji način, odnosno tako što će vještački osjemeniti ženku i jaja inkubirati u inkubatoru.
"Ženku sam odvojio od mužjaka i pokušao da se veže što više za mene. Nosao sam je na ruci i hranio s ruke da bi se ptica što više socijalizirala. Početkom godine sam prestao da je uzimam na ruku, samo sam joj donosio hranu tako da se ptica vezala za mene i u aprilu mjesecu snijela prvo jaje. Prvo jaje nije oplođeno, ali nam je ono pokazatelj kada treba izvršiti osjemenjavanje ženke za drugo jaje, a to je najkasnije do sat vremena poslije nošenja prvog jajeta. Isti je princip za svako naredno jaje. Uzimanje sjemena od mužjaka se vrši metodom 'izmuzivanja' i prikupljanja u kapilarnu cjevčicu te se pipetom ubrizgava kroz kloaku u jajovod ženke. Ne računajući prvo neoplođeno jaje, ženka je snijela još dva i od toga je jedno bilo oplođeno. Inkubacija je trajala 30 dana od probijanja ljuske i još dva dana do potpunog izlijeganja", pojasnio je Ahmetspahić proces uzgoja sivog sokola u kontrolisanim uvjetima.
U ovom su mu mnogo pomogli prijatelji te vrsni sokolari i uzgajivači sokolova iz regiona.
"Ovom prilikom moram da se zahvalim i spomenem Gorana Petkovića iz GP Falcons Slovenije, Klaudia Kurta iz Jadera Falcons iz Hrvatske, Stjepana Bašića iz Odgajivačnice sokolova Pastorala iz Srbije i Ognena Polenaka iz Makedonije", rekao je Ahmetspahić.
Na kraju razgovora podjestio je da su ptice grabljivice ugrožene u prirodi te da su na CITES-ovoj listi ugroženih životinja, ističući kako uzgoj u kontrolisanim uslovima omogućava sokolarima da nabave prijavljene i prstenovane ptice.
