Žute mrlje oko očiju nisu samo estetski problem: Mogu upozoriti na veći rizik od infarkta i moždanog udara

Riječ je o stanju poznatom kao ksantelazma, pri kojem se oko očiju pojavljuju žute naslage. Nastaju kada se imunološke ćelije, makrofagi, ispune holesterolom i drugim mastima. Stanje je često, ali ne uvijek, povezano i s povišenim holesterolom u krvi.

Studiju je predvodila Negin Yavari, istraživačica oftalmologije na Univerzitetu Stanford. Rad je objavljen u naučnom časopisu Atherosclerosis, a o rezultatima je pisao portal ScienceAlert.

Ateroskleroza, odnosno nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, uzrok je većine srčanih i moždanih udara. Često se razvija sporo i bez simptoma, sve dok ne izazove hitno medicinsko stanje. Zbog toga naučnici traže znakove koji bi doktorima pomogli da je otkriju ranije.

Istraživači su analizirali zdravstvene podatke 17.925 osoba s dijagnosticiranom ksantelazmom i isto toliko osoba u kontrolnoj grupi. Kontrolnu grupu činili su pacijenti s presbiopijom, odnosno staračkom dalekovidnošću. Oni su izabrani jer su zbog te dijagnoze prošli pregled očiju, čime je potvrđeno da nemaju ksantelazmu.

U prvoj godini praćenja infarkt je doživjelo 1 posto osoba s ksantelazmom (178 pacijenata), u poređenju s 0,35 posto (63 osobe) iz kontrolne grupe. Moždani udar imalo je 0,95 posto osoba s mrljama oko očiju i 0,3 posto ostalih. Tranzitorni ishemijski napad, poznat i kao mini moždani udar, zabilježen je kod 0,6 odnosno 0,19 posto ispitanika.

Iako su procenti niski, rizik je u grupi s ksantelazmom bio višestruko veći. Razlika se s vremenom blago smanjila, ali je rizik i nakon pet i deset godina i dalje bio znatno veći kod osoba s ovim mrljama.

Učestalost srčanih i moždanih udara kod osoba s ksantelazmom bila je slična bez obzira na to jesu li imale povišene masnoće u krvi. To upućuje na to da masnoće nisu jedini faktor koji stoji iza ove veze.

Same mrlje su bezopasne i ne uzrokuju infarkt ni moždani udar. Ipak, istraživači predlažu da se osobe s ksantelazmom ubuduće pregledaju zbog mogućih ranih problema sa srcem.

"Naša studija pokazuje da se ksantelazma može smatrati faktorom rizika za buduće velike kardiovaskularne i cerebrovaskularne događaje", naveli su autori.

Upozorili su da većina pacijenata s ksantelazmom odlazi dermatologu iz estetskih razloga. Istovremeno, mogu imati neotkrivene ili nekontrolisane faktore rizika za bolesti srca.
Science Alert

Zato preporučuju redovno praćenje kod doktora porodične medicine. Tako bi se na vrijeme mogle uvesti promjene načina života, terapija za snižavanje masnoća u krvi i kontrola krvnog pritiska.