Ranija istraživanja pokazala su da ljudi koji žive u gradovima imaju oko 21 posto veće šanse od onih koji žive u ruralnim područjima da razviju anksiozne poremećaje. Također kod njih je za 39 posto povećan rizik od poremećaja raspoloženja, kao i povećani rizik od poremećaja u mozgu, shizofrenije, u kojoj pacijent pati od halucinacija i mentalnih zabluda.
Stručnjaci kažu da su slučajevi shizofrenije među onima koji su rođeni i odrasli u gradovima oko dva puta učestaliji nego kod ljudi koji žive u ruralnim područjima.
Znanstvenici navode da je izloženost dnevnom stresu, kao što su gužve u prometu i zagađenost, odgovorni za povećani rizik od mentalnih bolesti među ljudima koji žive u gradovima.
"Stres definiramo na različite načine, no jedan od načina da ga se opiše jest da su to dnevne poteškoće s kojima se moramo nositi. Možete i sami zamisliti da ako živite u gradu, njih je vjerojatno više u poređenju s onim što proživljava neko ko živi u ruralnim sredinama", kaže Jens Pruessner, direktor Centra za proučavanje starenja pri Sveučilištu McGill u Montrealu, u Kanadi.
Ovaj je centar razvio nešto što su nazvali Montreal Imaging Stress Task, ili MIST, koji se koristio za istraživanja na skupini zdravih volontera u Njemačkoj. U tom su istraživanju sudionici rješavali matematičke zadatke dok su naučnici posmatrali njihov mozak, i uz pomoć sofisticirane tehnologije uzimane su fotografije njihovog mozga.
Uspoređene su slike mozga oko 100 hiljada volontera koji su došli iz grada s onima koji su živjeli u ruralnim područjima.
Naučnici su zaključili da je život u urbanim sredinama povezan s povećanim stresom u dijelu mozga zvanom amigdala, koji regulira osjećaje i raspoloženja.
A drugo područje kore mozga, dio Brokinog girusa, koje se povezuje s negativnim osjećajima i stresom, bilo je aktivnije kod ljudi koji su odrasli u gradovima, zaključak je ovog istraživanja. "Dakle, iako više ne živite u gradu, ali ste u njemu proveli petnaest godina, struktura vašeg mozga i dalje je osjetljiva na stres," kaže Pruessner.
Oba ova dijela mozga oštećena su kod ljudi s poremećajima raspoloženja. Pruessner kaže da će se buduća istraživanja usredotočiti na potencijalnim razlikama kod spolova, u smislu načina na koji muškarci i žene procesuiraju stres, i kako to može igrati ulogu u mentalnim bolestima: "Žene u principu na stres reagiraju manje snažno. Istovremeno, ako muškarci pate od ovog poremećaja, onda je razvoj bolesti prema shizofreniji kod njih gori nego kod žena."
Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.
