Zašto kašalj ostaje sedmicama nakon što bolest prođe

Prema pregledu objavljenom u kanadskom medicinskom časopisu CMAJ, postinfektivni kašalj nakon respiratorne infekcije ima između 11 i 25 posto odraslih. Riječ je o subakutnom kašlju, koji traje od tri do osam sedmica.

Kako ljekari dijele kašalj

Američki koledž ljekara za bolesti grudnog koša (ACCP) kašalj dijeli prema trajanju. Akutni traje kraće od tri sedmice, subakutni od tri do osam, a hronični duže od osam sedmica. Ako je kašalj počeo s infekcijom gornjih disajnih puteva i nije prošao, obično se smatra postinfektivnim.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se većina oboljelih od gripe oporavi od temperature i drugih simptoma u roku od sedmice, ali da kašalj može biti jak i trajati dvije sedmice ili duže.

Virus ošteti sluznicu

Prema smjernicama ACCP-a, tačan uzrok ovakvog kašlja nije poznat, ali se smatra da ga izazivaju oštećenje sluznice i raširena upala gornjih i donjih disajnih puteva. Kao primjer navode biopsije pacijenata s nekomplikovanom gripom tipa A, kod kojih je pronađeno opsežno ljuštenje ćelija koje oblažu disajne puteve.

Dok se sluznica ne obnovi, disajni putevi ostaju upaljeni i osjetljivi. Upala pojačava stvaranje sluzi, a istovremeno je teže izbaciti, pa zaostali sekret dodatno nadražuje.

Receptori za kašalj postanu preosjetljivi

Drugi važan razlog je to što infekcija spusti prag na kojem se aktivira refleks kašlja. Studija objavljena u časopisu Respiratory Medicine pratila je osobe s dugotrajnim kašljem nakon gripe H1N1 i kod njih je osjetljivost refleksa kašlja bila tri do devet puta veća nego inače. Autori su zaključili da je upravo to glavni mehanizam, a da se kašalj nakon gripe ne razlikuje od onoga nakon drugih infekcija.

Zato tada kašalj mogu izazvati i podražaji koji inače ne smetaju, poput hladnog zraka, dima, mirisa ili govora.

Curenje niz grlo i refluks

Prema ACCP-u, kašalj mogu održavati i upala nosa i sinusa. Kada sekret curi niz zadnji dio grla ili je gornji dio disajnih puteva upaljen, receptori za kašalj se stalno nadražuju, što može trajati sedmicama. Kao mogući uzrok navodi se i refluks želučane kiseline, koji može nastati kao posljedica jakog kašljanja.

Lijekovi uglavnom ne skraćuju kašalj

U pregledu objavljenom u CMAJ-u navodi se da sistematski pregledi istraživanja nisu pokazali korist od inhalacionih kortikosteroida, bronhodilatatora i lijekova koji se piju kod ovakvog kašlja. Većina pacijenata se oporavi bez lijekova, a autori ističu da je važno znati da kašalj prolazi sam, kako se ne bi bespotrebno uzimali lijekovi, uključujući antibiotike.

Britanska javna zdravstvena služba (NHS) navodi da kašalj obično prođe sam za tri do četiri sedmice. Savjetuje odmor i dosta tečnosti. Sirupi, lijekovi i bombone protiv kašlja ga neće zaustaviti, ali mogu ublažiti. Lijekovi za odčepljivanje nosa i oni s kodeinom ga, prema NHS-u, ne zaustavljaju, a za topli limun s medom i biljne pripravke postoji malo dokaza da pomažu.

Kada ići ljekaru

NHS savjetuje odlazak ljekaru ako kašalj traje duže od tri sedmice, a hitan pregled ako je kašalj vrlo jak ili se brzo pogoršava, te ako osoba iskašljava krv.

U CMAJ-u se navodi da na hripavac treba posumnjati kod napadaja kašlja nakon kojih slijedi povraćanje ili karakterističan zvuk pri udisaju. Ljekarima se savjetuje dodatna obrada ako kašalj ne prođe za osam sedmica ili se pojave novi simptomi.