Upozorenje stručnjaka
1

Zašto antibiotik ne pomaže kod gripe i prehlade i kada može naškoditi

Piše: N. C. |
Nepotrebno uzimanje antibiotika pomaže bakterijama da postanu otporne (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Gripu, prehladu i većinu upala grla izazivaju virusi, na koje antibiotici ne djeluju.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ove sedmice ponovo upozorava da nepotrebno uzimanje antibiotika pomaže bakterijama da postanu otporne, pa infekcije postaju teže izlječive.

Od 18. do 24. novembra obilježava se Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, a ovogodišnja tema je "Jedno zdravlje, jedna akcija: Spriječimo rezistenciju sada".

Antibiotik djeluje na bakterije, ne na viruse

Antibiotici liječe infekcije koje izazivaju bakterije, poput upale pluća, infekcija krvi ili tuberkuloze, tako što ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast. Na viruse ne djeluju. Prema SZO-u, gripu, prehladu, većinu upala grla i bronhitis izazivaju virusi, pa ih antibiotik neće izliječiti.

Uzimanje antibiotika u takvim slučajevima može više naškoditi nego pomoći, jer povećava rizik da osoba kasnije dobije infekciju otpornu na antibiotike, navodi SZO. Većina slučajeva gripe prođe sama od sebe, a dio se liječi antivirusnim lijekovima.

Uprkos tome, svaka sezona gripe donosi veću potrošnju antibiotika, upozoravao je evropski ured SZO-a. Ankete koje navodi pokazale su da je 64 posto ispitanika pogrešno vjerovalo da se prehlada i gripa liječe antibioticima.

Otporna svaka šesta infekcija

Otpornost nastaje kada se bakterije promijene tako da se zaštite od lijeka. Otporne postaju bakterije, a ne ljudi, a takve bakterije se mogu prenositi među ljudima, između ljudi i životinja te preko okoline.

Prema posljednjem globalnom izvještaju SZO-a, svaka šesta laboratorijski potvrđena bakterijska infekcija u svijetu 2023. godine bila je otporna na liječenje antibioticima. Između 2018. i 2023. otpornost je porasla kod više od 40 posto praćenih kombinacija bakterija i antibiotika, u prosjeku pet do 15 posto godišnje.

Program UN-a za okoliš (UNEP) navodi da se otpornost bakterija već povezuje s više od 4,7 miliona smrti godišnje. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) upozorava da bi bez hitnih mjera do 2050. godine mogla uzrokovati do 39 miliona smrti.

Šta svako može uraditi

SZO savjetuje da se antibiotici uzimaju samo kada ih za bakterijsku infekciju propiše ljekar i da se nikad ne kupuju bez recepta. Ne treba očekivati ni da ljekar propiše antibiotik za svaku infekciju, jer mnoge infekcije disajnih puteva izazivaju virusi.

Kada je antibiotik propisan, terapiju treba uzimati tačno onako kako je ljekar odredio. Panamerička zdravstvena organizacija dodaje i da lijekove ne treba bacati u odvod.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima