Vlada FBiH na potezu: Postoji li volja da se osiguraju senzori za dijabetičare
Početkom 2019. godine grupa roditelja djece oboljele od dijabetesa tip 1 uz nesebičnu podršku udruženja Novi Horizonti Tuzla i Insula Mostar pokrenula je Inicijativu "Za život s manje boli" koja je od pokretanja naišla na pozitivan odziv.
U kratkom periodu peticiju je potpisalo više od 12.000 građana BiH, a potpisi su predani na protokol Parlamenta Federacije BiH i Skupštine Republike Srpske.
"Problem je taj što raste broj djece dijabetičara i prije neki dan sam saznala da je bebi od 16 mjeseci dijagnosticiran inzulin ovisni dijabetes tip 1, to je zaista strašno. Riječ je o hroničnoj bolesti koja je tihi ubica i ukoliko se ne drži adekvatno pod kontrolom vrlo brzo može doći do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kao što su insuficijencija bubrega, sljepoća, bolesti krvih sudova i amputacije ekstremiteta. Ako sada ne povedemo računa, ti pacijenti će sa 20 godina biti vrlo ozbiljni bolesnici", pojasnila je doktorica Faika Mujanović-Glamočanin, zastupnica u Parlamentu FBiH, zahvaljujući kojoj se Inicijativa našla pred Federalnom vladom.
Inicijativa "Život s manje boli" prvi put upućena Vladi FBiH u maju prošle godine
Doktorica Mujanović-Glamočanin nam je pojasnila da senzor zapravo zamjenjuje ubode iglom tokom provjeravanja nivoa šećera u krvi.
"Dijete od dvije godine hoće da pojede nešto što možda ne smije, zatim da se igra, tokom dana se i naljuti i obraduje, a to sve utječe na proizvodnju i nivo šećera u krvi. Zamislite kako je to sve teško regulisati i da bi se pratilo kretanje onda se dnevno 10-15 puta dijete mora ubosti u prst i nalazom krvi vidjeti nivo šećera. Ovim senzorom napravite jedan ubod i on traje 15 dana. Stavi se na kožu i uz pomoć čitača koji primaknete možete dnevno 150 puta provjeriti vrijednost glukoze", navela je.
Inicijativa "Život s manje boli" našla se pred Federalnom vladom prvi put u maju prošle godine. Odbijena je uz obrazloženje da za provođenje ne postoje zakonski uslovi, jer u tom trenutku u Agenciji za lijekove BiH nije bilo registrovanih senzora za mjerenje šećera.
"Prije nekoliko mjeseci ti senzori su registrovani u Agenciji za lijekove BiH i oni su sada dostupni na bh. tržištu. Zbog toga je moju inicijativu Vlada FBiH odbila jer su to opravdavali time da ne mogu plaćati nešto što nije registrovano. Zajedno s roditeljima sam dočekala registraciju, nakon čega sam ponovo uputila inicijativu i navela da je registracija završena te da se ti senzori stave na teret Fonda solidarnosti u Federaciji BiH", ispričala je doktorica.
Upućen zahtjev da Vlada FBiH u osnovni paket zdravstvenih usluga uključi senzore
Naša sagovornica je istakla da je Parlament FBiH usvojio inicijativu u septembru prošle godine i da se mislilo da je borba oboljelih od dijabetesa okončana barem u ovom entitetu. Međutim, vrlo brzo uslijedilo je novo razočarenje kada je na sjednici Vlade FBiH donesena odluka da se na Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH i u Preporučeni sadržaj prioritetnih programa uključi i senzor, ali da se teret troškova "skine" s federalnog zdravstvenog zavoda.
"Preporučeni sadržaj prioritetnih programa znači da se zadužuju Ministarstva zdravstva kantona da u saradnji s kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja osiguraju novčana sredstva za finansiranje potrebnih senzora za mjerenje glukoze u krvi. Ti senzori nisu novina i u svim zemljama u regionu idu na teret zdravstvenih fondova. Tražila sam i da se napravi javni registar oboljelih kako bi se znalo koliko je zapravo senzora potrebno, ali s obzirom na to da se u našoj državi ni o čemu ne vodi statistika ni ovo nije naišlo na neko posebno odobravanje, a sve zbog toga što ne postoji volja", pojasnila je doktorica.
Doktorica Mujanović-Glamočanin je naglasila da tu borba nije prestala, nakon čega je tražila od Vlade FBiH da postupi po Odluci o finansiranju osnovnog paketa zdravstvenih usluga koja je usvojena 2008. godine. Osnovni paket podrazumijeva minimalne zdravstvene usluge koje ima svaki osigurani ili neosigurani građanin.
"Kada je usvojena, svi kantoni su dobili 120 dana da svoje odluke minimalnih paketa usklade prema njoj i samo je Kanton Sarajevo to uradio, a ostali nisu ni pročitali. U toj odluci na listi preventivnih programa i unapređenja zdravlja Fedracije BiH nalaze se trakice i sve ono što djeca dobijaju besplatno. Dakle, sada treba donijeti odluku da se, umjesto na listu prioritetnih programa, senzori stave na listu preventivnih programa, što bi značilo da finansiranje ide preko Fonda solidarnosti i senzori bi bili dostupni i mijenjali bi trakice u tom osnovnom paketu", pojasnila je.
Ne postoji zakonska prepreka za usvajanje inicijative
Sagovornica je navela da se sada čeka odgovor Vlade FBiH na posljednju inicijativu koja im je upućena. Dodala je da je potez na njima da odluče žele li svim oboljelima u Federaciji osigurati pravo na senzore u okviru osnovnog paketa.
"Sjednica je u četvrtak, još ne znam da li će biti na dnevnom redu. Nadam se da Vlada FBiH neće sada negativno odgovoriti, jer ne postoji razlog za to, ali nažalost to se ponovo može dogoditi. Ukoliko dođe do toga, u stalnom sam kontaktu s roditeljima, oni su spremni i na organizovanje protesta zato što su senzori ljudsko pravo svakog oboljelog od dijabetesa", navela je doktorica.
Trenutno ne postoji zakonska prepreka za usvajanje inicijative, već je samo potrebna volja.
"Sve se može uraditi, samo je bitna želja. Jasno je da sve ovo iziskuje rad i trud, ali mora se od nečega početi. Bitno je da se preventivno djeluje, da se napravi registar kako bi se adekvatno pratio broj oboljelih. Sada je Vlada FBiH na ispitu pa ćemo vidjeti čiju će stranu odabrati", zaključila je doktorica Mujanović-Glamočanin.
