Alarmi u razvoju
0

Sve više djece u Zeničko-dobojskom kantonu koja nisu progovorila na vrijeme

Piše: E. M. |
(Foto: E. M./Klix.ba)
Poslušajte
Sve više djece u Zeničko-dobojskom kantonu, treba ranu intervenciju, ali na tretmane često stižu kasno, nakon prve tri godine života, upozoreno je danas na okruglom stolu "Alarmi u razvoju djeteta - od porodilišta do pravovremene podrške" u Zenici.

Stručni skup u hotelu "Zenica" organizovao je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva ZDK. Okupio je predstavnike zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, a pozdravna obraćanja imali su i predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport te UNICEF-a u BiH.

Nedim Patković, magistar logopedije i direktor Centra "Senzori", kaže da sistem ranu intervenciju već prepoznaje i da u kantonu postoje centri rane intervencije, ali da se u praksi često propušta najvažniji period.

"Dešava nam se da preskačemo to zlatno doba za tretmane, prve tri godine života. Željeli smo današnjom temom podstaknuti sve unutar sistema da nam djeca što ranije dolaze na logopedske, edukacijske, rehabilitacijske i psihološke tretmane", rekao je Patković za Klix.ba.

Najčešće govorno-jezičke teškoće

Prema njegovim riječima, bilježi se povećan broj djece kojima je potrebna rana intervencija, a najčešće su govorno-jezičke teškoće.

"Mogu biti primarne, a često se javljaju i kao posljedica nekog drugog, primarnog oštećenja. Danas bilježimo najveći broj djece koja nisu progovorila na vrijeme i upravo toj djeci trebamo omogućiti tretman u što ranijoj dobi", kazao je.

Kroz projekat "Alarmi u razvoju" uočeno je, kaže, da roditelji imaju vremenska ograničenja, da dovedu dijete do terapeuta, a često nemaju ni podršku supružnika i šire porodice.

"Najviše trpi dijete. To dragocjeno vrijeme se gubi i djeca nam kasno dolaze do terapeuta", rekao je Patković.

Dodaje da je prognoza znatno bolja kada se dijete ranije uključi u tretman, zbog plastičnosti mozga. Istraživanja u BiH na ovu temu su, kaže, slaba, ali svjetska praksa pokazuje da djeca kroz tretman prave veliki iskorak, a neka sustignu svoju razvojnu dob.

Zašto roditelji odgađaju odlazak stručnjaku, Patković objašnjava niskom društvenom sviješću, i nedostatkom podrške u porodici i okruženju.

"Roditelji se često vode time da će se nešto samo desiti, da će se teškoća sama od sebe proći, i onda u velikoj mjeri zakasne", kazao je, dodajući da je cilj skupa ohrabriti roditelje da dijete što prije uključe u tretman.

Čerkez: Ovo nije samo pitanje zdravstva

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, kaže da Zenica nije prvi kanton koji je prepoznao ovu temu i da u Federaciji BiH već duže djeluju centri za rani rast i razvoj.

Naglasio je da je rana intervencija posebno važna u digitalnom dobu, jer na djecu od rođenja do šeste godine sve više utiču digitalne tehnologije, a u tom periodu mozak dostiže oko 90 posto veličine mozga odraslog čovjeka.

"Kako se odnosite u obdaništu i u porodici, koliko razgovarate, čitate i igrate se s djetetom, sve to ima reperkusije na njegov razvoj. Zato je važno da ne ostanemo zatvoreni unutar zdravstvenog sektora. Ovo je društveno pitanje, pitanje obrazovanja i socijalne zaštite", rekao je Čerkez.

Smatra da treba stvoriti jače veze između obrazovnih institucija, predškolskih ustanova i roditelja, a odgovorno roditeljstvo vidi kao ključni faktor.

"Ovaj period je najbitniji za budućnost društva i ekonomski razvoj. Sutra će ta djeca biti odrasli, i ako im sad ne posvetimo pažnju, kada ćemo", poručio je.

Kome se roditelji trebaju obratiti

Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kazala je da je skup okupljen kako bi se odgovorilo na pitanja šta se dešava nakon što se prepozna da djetetu treba pomoć: znaju li roditelji kome se obratiti, je li usluga dostupna u svim lokalnim zajednicama u kantonu i koliko se čeka na stručnu procjenu.

Cilj je, kaže, sagledati postojeće kapacitete, unaprijediti komunikaciju između ustanova i napraviti korak ka jasnom putu od porodilišta i prepoznavanja razvojnih odstupanja do pravovremene stručne podrške.

"Nije važno samo da sistem prepozna da je djetetu potrebna pomoć, nego da mu tu pomoć i osigura na vrijeme. U ranom razvoju djeteta vrijeme je prilika koju ne smijemo propustiti", rekla je Kuduzović.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima