Mahmutović pojašnjava da svako stanje u kojem osjećamo simptome poput napada panike, vrtoglavice, straha od gubitka razuma, kompulzivnog provjeravanja, gubitka zraka ili pojačanog lupanja srca nazivamo anksioznim stanjem. Dubina ovog stanja pokazuje da je vrijeme za razgovor, odnosno podršku stručne osobe.
"Glavna teorijska proučavanja se oslanjaju na mentalno zdravlje. Ovdje se prvenstveno radi o osjećaju manje vrijednosti i stalnom traženju poštovanja. Osjećaj da niste dovoljno vrijedni i da imate nizak osjećaj samopuzdanja je okidač u stvaranju tjeskobe koja prelazi u jedan začarani krug gdje se od straha razvija drugi strah", navodi.
Simptomi agorafobije su: strah od samoće, osjećaj da nemate kontrolu nad svojim životom, osjećaj bespomoćnosti, napetost, uznemirenost, ljutnja, oslanjanje na druge ljude, osjećaj da život nije stvaran, da tijelo nije stvarno, okolina kao da nije stvarna, strah od napuštanja kuće...
Kognitivno-bihevioralna terapija najbolje tretira agorafobiju
"Ako se prepoznate kao potencijalni kandidat u simptomima ili ako već imate sve simptome i borite se, odmah se obratite stručnoj osobi. U zavisnosti od toga koliko vam se strah razvio, time će kao jedna od najboljih metoda kognitivno-bihevioralna terapija najbolje pomoći u prihvatanju problema. Ovaj terapeutski pristup će vam pomoći da misli koje vas čine uznemirenim zamijenite zdravim, pozitivnim mislima. Liječenje antidepresivima sigurno bi pomoglo i dalo bolje rezultate ako je osoba duboko ušla u začarani krug i potpuno izgubila osjećaj socijalnog funkcioniranja", navodi.
Smatra da se i žene i muškarci susreću s ovim strahom u kojem nemaju uvid u ono čega se zapravo plaše u takvim situacijama.
"Situacije same po sebi su životne i jednostavne, ali ideje da bi se nešto moglo desiti u situaciji u kojoj nema sigurne osobe pored znaju biti vrlo uznemiravajuće. Ovaj strah, kao i svaki drugi strah, je direktno vezan za psihički integritet i samopoštovanje. Zbog tog cjelovitog osjećaja stvara se kulminacija negativne energije koja se treba osloboditi. Suštinski uzrok je strah od sopstvenog osjećaja straha i bespomoćnosti", dodaje.
Nastavlja da je ženska populacija možda malo više pogođena, zato što žensko biće samo po sebi priča emocijama, verbalizira emocijama, oslanja se na instinkt, samim tim su žene senzitivnije i strašljivije.
"Da li se s tim mogu vezati i neka određena traumatološka iskustva u porodici ili van nje, kao i odbacivanja osobe, snažnih kritika, zanemarivanja od članova porodice, nesigurnost u vlastite želje i misli, pri tome zatvaranje svojih misli i želja u sebe, vjerujem da i tu postoji velika veza s tim što je ženski dio pogođeniji od muškog dijela populacije", navodi.
Pandemija utjecala na mentalno zdravlje ljudi
"Svjedoci smo da nas je koronavirus zatekao preko noći, tako smo se morali prilagoditi i novonastalim situacijama. Socijalno funkcionisanje zamijenilo je mnoštvo novih prisilnih mjera koje bismo imali. Mnogi su razvili određene strahove. Sama neizvjesnost je strah kada će se sve završiti i kakva nas budućnost čeka. Vjerujem da je pojačana potreba za rješavanjem tjeskobe i strahova", dodaje.
Psihologinja savjetuje da ako niste u mogućnosti posjetiti stručnu osobu, simptome agorafobije možete pronaći i na sajtovima u obliku programa samopomoći.
"Najbolje bi bilo posjetiti stručnu osobu u kojoj prolazite kroz nekoliko faza. Fazu prihvatanja straha, mijenjanje načina razmišljanja i ponašanja. Fazu asertivnog treninga kako izražavati svoja osjećanja i kako uvažavati svoje potrebe. Tempo napredovanja zavisi od motivacije klijenata, kontinuiteta i frekvencije procesa. Što prije prihvatite da se oslobodite strahova, time ćete više uživati u svom životu u svojoj slobodnoj protočnoj energiji", kazala je.
Poručuje da je staviti sebe na prvo mjesto ustvari mentalna higijena. Baviti se sopstvenim mislima je čišćenje negativnih misli i uspostavljanje harmonije nad svojim životom. Zaključuje da svaki strah ima svoj korijen, a cilj je riješiti se negativnih nevidljivih blokatora.
