Ukoliko ne pijete dovoljno tekućine ili ukoliko imate dijareju, rizik od dehidracije se povećava. To može biti izrazito opasno za starije osobe i one sa slabijim imunim sistemom.
Ljekari preporučuju da se u najbližu ambulantu jave svi oni koji imaju sljedeće simptome dehidracije: konstantan osjećaj žeđi, suha i ljepljiva usta, nemogućnost stvaranja suza, neredovno uriniranje i promjena boje urina u veoma tamnu nijansu, suha koža, nesvjestica i vrtoglavica, konstantan umor i ukoliko se koža ne vrati u prvobitno stanje nakon što je stisnemo.
U slučaju blage dehidracije, konzumacija tečnosti je obično dovoljna za rješavanje problema. Mnogo je bolje piti češće, a manje količine, nego velike količine tečnosti odjednom. Preveliki unos tečnosti za vrijeme dehidracije može izazvati povraćanje. Kod dojenčadi i male djece treba izbjegavati korištenje vode kao primarnog izvora tečnosti. U ovom slučaju mnogo bolji izbor su elektrolitski rastvori, koji se mogu nabaviti u apotekama.
U slučaju ozbiljne dehidracije, hospitalizacija i intravenozni unos tekućine su jedini način rješavanja problema.