Osvrt stručnjaka
17

Rano otkriven, rano pobijeđen: Zašto su samopregled i skrining ključni u borbi protiv raka dojke

Klix.ba
Godišnje od raka dojke oboli više od 2,3 miliona žena
Godišnje od raka dojke oboli više od 2,3 miliona žena
15.10.2025.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Godišnje oboli više od 2,3 miliona žena, a broj umrlih veći je od 660.000. Očekuje se da će do 2030. godine taj broj narasti do gotovo tri miliona. Više na tu temu govorila je prof. dr. sc. Inga Marijanović.

Prema podacima za BiH, obzirom da još uvijek nemamo jedinstven registar, godišnje oboli više od 1.600 žena, a više od 600 izgubi bitku s ovom bolešću. Muškarci također mogu oboljeti, ali znatno rjeđe - oko 1% slučajeva.

Većina oboljelih su žene starije od 50 godina, ali danas sve češće obolijevaju i mlađe žene. Zato je važno započeti s redovitim pregledima dojki već od najranije mladosti.

Zašto je važno otkriti rak dojke u ranoj fazi?

"Cilj je otkriti rak dojke što ranije, jer otkrivanjem malih tumora i primjenom hirurškog zahvata i specifične onkološke terapije bolest je potpuno izlječiva. Postotak izlječenja izravno ovisi o stadiju bolesti. Manji tumor, nezahvaćeni limfni čvorovi i odsustvo metastaza znače i bolje izglede za dugogodišnje preživljenje. U takvim slučajevima možemo govoriti o izlječenju, dok uznapredovala bolest ima lošije ishode", objašnjava Marijanović.

Napominje kako su rano otkrivanje, razumijevanje bioloških karakteristika tumora i individualni pristup svakoj bolesnici, doveli do velikog napretka u liječenju raka dojke. Stopa preživljenja kod žena s ranim stadijem bolesti iznosi oko 99%.

Prof. dr. sc. Inga Marijanović
Prof. dr. sc. Inga Marijanović

Kako pravilno raditi samopregled?

"Samopregled dojki igra presudnu ulogu u uspješnom liječenju. Trebao bi postati sastavni dio rutine svake žene. Samopregledom se mogu primijetiti promjene u veličini i obliku dojki, kvržice ili druge nepravilnosti. Žene bi trebale započeti s redovitim samopregledima u ranim dvadesetim godinama kako bi upoznale građu svojih dojki. Većina napipanih promjena nije rak, ali nalaz uvijek treba potvrditi kod ljekara", kazala je Marijanović.

Žene u reproduktivnoj dobi samopregled obavljaju između 5. i 10. dana od početka menstruacije, a žene u menopauzi biraju isti dan svakog mjeseca. Samopregled se radi ispred ogledala, najprije vizualno, zatim opipavanjem svake dojke i pazuha. Bitno je sistematično pregledati cijelu dojku i okolnu regiju.

"Redoviti samopregled, u kombinaciji s mamografijom i redovnim pregledima, igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od komplikacija. Rak dojke je izlječiv ako se otkrije na vrijeme", poručuje Marijanović.

Koje su prednosti skrining programa i mamografije?

Ranim otkrivanjem bolesti i pravovremenim liječenjem značajno se poboljšavaju ishodi. Sekundarna prevencija obuhvata rano otkrivanje i probir (skrining), a cilj je smanjiti smrtnost od raka dojke.

"Jedini skrining koji je dokazano povezan sa smanjenjem smrtnosti od raka dojke je mamografija. To je rendgenski pregled kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Mamografija može otkriti promjene i do dvije godine prije nego što se pojave simptomi. Prvi mamografski pregled svaka žena treba obaviti između 38. i 40. godine života, a žene s pozitivnom porodičnom anamnezom i ranije", ističe Marijanović.

Redovita primjena mamografije smanjuje smrtnost za oko 30% među ženama u dobi od 50 do 69 godina. U okviru skrining programa, svake dvije godine na mamografiju se pozivaju žene u toj dobi, s ciljem odaziva od najmanje 70%.

Glavni ciljevi skrining programa su smanjiti smrtnost, otkriti bolest u ranom stadiju i poboljšati kvalitet života oboljelih. U razvijenim zemljama, zahvaljujući organiziranom skriningu, smrtnost od raka dojke je u padu, dok u zemljama poput naše, gdje program nije uspostavljen, i dalje raste.

Zahvaljujući skriningu, smrtnost od raka dojke je u padu
Zahvaljujući skriningu, smrtnost od raka dojke je u padu

Koji su faktori rizika?

Epidemiološka istraživanja pokazala su brojne faktore koji povećavaju rizik. Između ostalog, Marijanović navodi, to su: ženski spol, starija dob, pozitivna porodična anamneza, nerotkinje, rađanje u starijoj dobi, nedojenje, rana menarha, kasna menopauza, visoka razina estrogena u postmenopauzi, pretilost u postmenopauzi i prehrana bogata zasićenim mastima.

Najvažniji zajednički faktor je dugotrajna izloženost estrogenima. Ipak, u većini slučajeva rak dojke nastaje kombinacijom genetskih i okolišnih utjecaja.

Zašto je potreban nacionalni program ranog otkrivanja?

"Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u ranom stadiju i pravilno liječi. Petogodišnje preživljenje tada iznosi oko 99%. Stručne smjernice preporučuju mamografiju kao osnovnu metodu probira. Ciljevi nacionalnog programa su smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% u pet godina, povećati udio ranih dijagnoza i time smanjiti troškove liječenja uznapredovalih stadija bolesti", kaže Marijanović.

Uspostava nacionalnog programa u BiH omogućila bi jednak pristup preventivnim pregledima, rano otkrivanje raka dojke te dugoročno smanjenje smrtnosti.

Poziv na akciju

"Uvedite samopregled kao mjesečnu rutinu. Pitajte svog liječnika o mamografiji i mogućnostima skrininga. Zalažite se za uvođenje nacionalnih programa ranog otkrivanja i podržite inicijative koje omogućavaju svim ženama pristup preventivnim pregledima. Rak dojke nije presuda - to je dijagnoza. Danas, zahvaljujući napretku medicine i novim terapijskim opcijama, sve veći broj žena se uspješno izliječi. Rano otkrivanje spašava živote. Svaka žena zaslužuje šansu za pravovremenu dijagnozu i liječenje. Ne čekaj - pregledaj se", zaključuje Marijanović.

Objavu članka je sponzorisala kompanija Novartis Pharma Inc., Predstavništvo u BiH; 10/2025; FA-11534374

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.