Iako je od 1978. godine kada je rođena Luisa Brown kao prva beba začeta vantjelesnom oplodnjom, rođeno više od 3,5 miliona ''djece iz epruvete'' širom svijeta, na našim prostorima je liječenje neplodnosti na ovaj način sve donedavno bilo nedostižno.
Potrebe građana Bosne i Hercegovine rješavane su djelomično u Ljubljani, Beogradu ili Zagrebu, na tamošnjim državnim ili privatnim klinikama. Stoga su Bosanci i Hercegovci uz visoke novčane naknade, koje su se kretale od sedam do deset hiljada eura, godinama bili prinuđeni da svoju obećanu bebu traže u susjednim državnim centrima.
Doktorica Suada Tinjić je još 2005. godine u Gradačcu započela formiranje poliklinike na kojoj bi se mogla provoditi vantjelesna oplodnja. Nakon investicije od više od milion maraka - uspjeh je postignut. Začeta je prva ''beba iz epruvete'' a kontrola embriona nakon nekoliko sedmica pokazala je da se plod razvija uredno i da je trudnoća majke stabilna.
U međuvremenu obavljeno je još nekoliko oplodnji i do sada su se rezultati pokazali odličnim.
Statistika kaže da tek oko jedne četvrtine onih koji pristupaju vantjelesnom načinu oplodnje postignu očekivani cilj već pri prvoj oplodnji, dok preostale tri četvrtine ili nikada ne uspiju, ili dočekaju svoju bebu nakon ponovljene procedure.
''Mi savjetujemo parove da ukoliko nakon godinu dana nisu uspjeli prirodnim putem doći do začeća, da tek tada pristupe liječenju neplodnosti i eventualno vantjelesnoj oplodnji,'' savjet je dr Suade Tinjić. ''Tim medicinskih stručnjaka predložit će najbolji i najefikasniji način kako da se riješi problem. Na našoj poliklinici je moguće provesti sva ispitivanja tako da pacijenti ne moraju više putovati na sve strane i tražiti pomoć. Također, svi moraju znati da ne trebaju čekati da napune 35 ili 40 godina pa da tek onda pokušavaju vantjelesnu oplodnju, jer tada su procenti uspješnosti manji.''
Procenat uspješnosti liječenja neplodnosti kod žena do trideset godina veći je od 30%, dok kod je žena koje su starije od 40 godina taj procenat oko 5%. Cijena liječenja za bosanskohercegovačke prilike nije mala, ali je ipak mnogo niža od one koju plaćaju pacijenti u okruženju i zemljama Evropske Unije i u prosjeku se kreće oko 10.000 maraka, s tim što u slučaju neuspjeha svaki sljedeći pokušaj košta 20-30% od ove cijene.
Poliklinika Gradačac
Svaki šesti par na Balkanu ne može dobiti dijete
S obzirom da pitanje vantjelesne oplodnje u Bosni i Hercegovini, zbog nepostojanja centara za liječenje neplodnosti, do ovoga trenutka nije regulirano zakonom, pionirski pokušaj porodice Tinjić da u BiH uvedu revolucionarne metode u liječenju neplodnosti, nailazi na ogromne probleme. Jedan od njih je svakako i činjenica da je u razvijenim zemljama svijeta ova oblast tako uređena da pacijenti koji imaju problem sa neplodnošću jednom godišnje dobiju plaćenu vještačku oplodnju, a svaki sljedeći pokušaj, u slučaju prvog neuspjeha, sami finansiraju.
Kako je ekonomska situacija u našoj zemlji izuzetno teška i komplicirana, to su brojni bračni parovi, onemogućeni da provedu ispitivanja (koja obično traju nekoliko mjeseci) i nakon toga vještačku oplodnju, te na taj način riješe svoje porodične probleme. Stoga se očekuje da će državni zakon koji će urediti medicinsku oblast biti koncizan i konkretan, te da će pomoći osnivanje još nekoliko ovakvih centara u Bosni i Hercegovini.
Interesantno je da veliki klinički centri u našoj zemlji do sada nisu pokušali ustanoviti centre za liječenje neplodnosti. Jedan od osnovnih razloga je upravo nepostojanje zakonskog osnova u okviru kojega bi on uspješno poslovao.
U Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja problem neplodnosti je veoma izražen i procentualno je među najvišim u Evropi, pa čak i u svijetu. U zapadnom, ekonomski razvijenom svijetu, učestalost bračne neplodnosti se kreće između 5 i 10%, dok je na Balkanu oko 15%, što znači da svaki šesti do sedmi bračni par ne može da dobije potomstvo.
Simpozij ''Humana reprodukcija danas''
U Gradačcu će se na Poliklinici za liječenje neplodnosti 12. i 13. jula 2008. godine okupiti više od 150 medicinskih stručnjaka iz cijeloga regiona kako bi sudjelovali na Simpoziju sa međunarodnim učešćem ''Humana reprodukcija danas''. Prvog dana bit će upriličeno i zvanično otvaranje Poliklinike. Pokroviteljstvo nad održavanjem Simpozija preuzeli su predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i potpredsjednica Federacije BiH Spomenka Mičić. Zainteresirani ljekari i pacijenti za praćenje rada Simpozija (bez plaćanja kotizacije) mogu se prijaviti na e-mail: [email protected]. Izvršni producent Simpozija je BMG Bosanska medijska grupa Tuzla.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
