Njihovo istraživanje pokazuje da u prva tri dana poslije proljetne promjene vremena (kad se noćni odmor smanjuje za jedan sat) ima više infarkta nego ostalim danima tokom godine, izvještava Reuters.
S druge strane, kod jesenje promjene vremena (kad se noćni odmor produžava za sat) broj infarkta se smanjuje.
"Naši podaci ukazuju da bi osetljivim ljudima činilo dobro da izbjegavaju iznenadne promjene svoga biološkog ritma", kaže dr. Imre Janszky s poznatoga švedskog instituta.
Primijećeno je da su na ove promjene izgleda osjetljivije žene - kod njih se učestalost infarkta kod proljetne promjene vremena povećava više nego kod muškaraca. Osim toga, kod muškaraca se pri jesenjoj promjeni vremena učestalost infarkta smanjuje više nego kod žena.
Učinak promjene dnevne satnice veći je kod mlađih ljudi, nego kod onih starijih od 65 godina. Pretpostavlja se da je to zato što su mlađi ograničeniji poslovnim rasporedom, dok je dnevni raspored starijih fleksibilniji.
U svijetu više od 1,5 milijardi ljudi živi u zemljama koje pribjegavaju promjeni dnevne satnice radi većeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
