{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Problem ovisnika u KS: Samo trećina se uspješno izliječi, sve manje žena traži stručnu pomoć

4.2.2018. u 20:12
48
138
Problem ovisnika u KS: Samo trećina se uspješno izliječi, sve manje žena traži stručnu pomoć
48
Problem ovisnika u KS: Samo trećina se uspješno izliječi, sve manje žena traži stručnu pomoć
Foto: Pixabay
Terapijska zajednica Kampus KS u Rakovici prije nekoliko mjeseci otvorila je vrata i za ovisnike o narkoticima s ciljem njihovog oporavka i ponovnog uključenja u životne procese. Ističu da je stanje u KS alarmantno te da sve više mladih ulazi u svijet droge, a da se samo trećina uspješno izliječi, te da sve manje žena traži stručnu pomoć.
U Terapijskoj zajednici Kampus KS, koja radi od 2007. godine, trenutno su smještena 22 muškarca i jedna žena te prolaze kroz proces oporavka i odvikavanja. Prije nekoliko mjeseci u ovoj ustanovi boravile su tri žene i nakon tri mjeseca odustale od tretmana, jer, kako su rekle, nisu bile psihički spremne da nastave. Iz terapijske zajednice ističu da praksa pokazuje kako sve veći broj muškaraca ovisnika odlučuje potražiti pomoć za razliku od žena.

"Dolazak u Terapijsku zajednicu je dobrovoljan, ali treba da se ispoštuju određeni režimi življenja u njoj. Isti je tretman i za muškarce i žene, ali dešava se i to da određeni korisnici nakon određenog vremena odustanu, jer još nisu spremni da prođu cjelokupan tretman. S druge strane, to je i razumljivo, jer je zaista riječ o jednom zahtjevnom procesu i životnom ciklusu", kazao je Šahim Kahrimanović, doktor socioloških nauka zaposlen u Terapijskoj zajednici Kampus KS.

JU Terapijska zajednica Kampus KS
JU Terapijska zajednica Kampus KS


Da se sve manje žena odlučuje na liječenje ovisnosti pokazuje i podatak JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, koji potvrđuje da su na tretmanima zastupljeniji muškarci i to u omjeru 90 posto naspram 10 posto žena. U ovoj ustanovi trenutno je smješteno 11 pacijenata, a prosjek trajanja hospitalizacije je blizu tri sedmice i u tom periodu se provodi detoksifikacija organizma kako bi se uspostavila apstinencija. Nakon toga planira se dugoročni psihosocijalni tretman u grupama.

"Osim navedenog, najveći broj pacijenata je u programima opijatske supstitucione terapije, gdje se primjenom metadona, buprenorfina ili naloksona dugoročno održava apstinencija, poboljšava ukupno zdravstveno stanje, smanjuje sklonost kriminalnim radnjama i postiže bolji kvalitet života ovisnika. Zavod ima i dva savjetovališta za prevenciju poremećaja vezanih za upotrebu alkohola i drugih supstanci, kao i dnevnu bolnicu za tretman alkoholizma koja ima 30 pacijenata", rekla je Nermana Mehić Basara, doktorica u zavodu.

Dodala je da ovisnici najčešće počinju eksperimentisati s preparatima kanabisa, zatim uzimaju psihostimulanse kao što su extasy i speed. Najčešće miješaju i alkohol s drugim supstancama, a to sve vodi konzumiranju heroina.

"Pacijenti koji se jave na tretman obično zloupotrebljavaju više psihoaktivnih supstanci, a najčešće se liječe od opijatske ovisnosti. U posljednje vrijeme učestala je upotreba/zloupotreba i lijekova kao što su sedativi i anksiolitici (benzodiazepini), antidepresivi, narkoleptici (narkosedativi), analgetici (Tramal) tako da povremeno na tretmanu imamo i pacijente koji imaju navedenu ovisnost", objasnila je Basara.

Period oporavka u Terapijskoj zajednici traje godinu i zasnovan je na individulnom pristupu. Izgrađena su dva objekta u kojima odvojeno borave muškarci i žene. Na raspolaganju su im dnevni boravak, kuhinja i sala za radionice te je tako njihov boravak u ovoj ustanovi ispunjen brojnim dnevnim aktivnostima, što znači da pacijenti, kako muškarci tako i žene, učestvuju u različitim umjetničkim radionicama i sportskim druženjima. Također su angažovani i na uređenju unutrašnjosti, ali i okoline zgrade Terapijske zajednice, a sve s ciljem stjecanja radne navike, a njihovi slobodni dani su rezervisani za posjete porodica. Dan počinje u sedam sati ujutro, a završava u 23:00 navečer. U procesu oporavka im pomažu socijalni radnici, psiholozi, sociolozi, radno-okupacioni terapeuti i sportski radnici, a ovaj stručni tim im je na raspolaganju 24 sata.

Kahrimanović je istakao da oporavak uključuje tri faze i to adaptaciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju, odnosno socijalnu integraciju koja je i najvažnija.

"Poenta je u tome da će jednog dana izaći iz zajednice i da će na neki način trebati trezveno živjeti. Zato se trudimo od samog početka da kontakti sa zajednicom, odnosno s bližim socijalnim okruženjem, pogotovo s porodicom za vrijeme tretmana budu intenzivirani. A to znači da se uvijek najmanje jedan član porodice uključuje u tretman aktivno, jer to je osoba koju mi zovemo osobom od povjerenja, dakle to je bliži član porodice koja nije ovisnik i osoba koja bi trebala biti podrška zajedno s multidisciplinarnim timom Kampusa. Mi nekad imamo problem da porodice jednostavno nemaju sluha, zbog zasićenja ili svega onoga što je ovisnik učinio u porodici ili zbog nečega drugog, ali zaista mi svi trebamo kao društvo raditi na potpunom oporavku ovisnika", kazao je Kahrimanović.

Predrasude o ovisnicima su postale pravilo, a ne izuzetak



Ovisnost je cjeloživotni poremećaj i toga su svjesni i ljudi koji rade u kampusu, kao i ovisnici i njihove porodice. Kahrimanović je naglasio kako mnoge osobe uspostave apstinenciju prilikom boravka u terapijskoj zajednici, ali da problem nastaje onda kada se moraju vratiti stvarnom životu i početi razmišljati o svojoj budućnosti, zaposlenju i planiranju porodice. U većini slučajeva se desi da se vrate starom životu i ponovo uđu u svijet droge, o čemu svjedoči i podatak da je kroz liječenje u Terapijskoj zajednici od 2007. godine do sada prošlo više od 400 ovisnika, a da je samo jedna trećina od tog broja uspješno i kvalitetno izliječena.

JU Terapijska zajednica Kampus KS
JU Terapijska zajednica Kampus KS


"Iako se ovakve osobe još uvijek suočavaju s predrasudama i diskriminacijom u našem društvu te zbog toga nailaze na poteškoće, pogotovo prilikom zapošljavanja, mi kao osoblje smo ponosni na to što je nekoliko naših pacijenata nakon terapije pronašlo posao. Za vrijeme njihovog oporavka u kampusu omogućeno im je i doškolovanje i smatramo da je to od izuzetne važnosti jer zbog predrasuda u društvu još ne postoje programi stručnog usavršavanja tih osoba nakon što završe oporavak", istakao je Kahrimanović.

Basarić je naglasila da je ovisnik samim tim što ima dijagnozu ovisnosti odmah obilježen u našem društvu kao nepoželjan te da je to isti slučaj i s osobama koje obole od HIV/AIDS-a, hepatitisa C, šizofrenije, epilepsije...

"Uvijek je povezan s predrasudama i neznanjem o određenoj bolesti i ima katastrofalne posljedice u smislu trajne diskriminacije mentalno oboljele osobe, socijalne marginalizacije i prezira, čime se direktno krše njihova ljudska prava. Također, odnos prema liječenim ovisnicima je isti kao i prema neliječenim, bez obzira na vidljive napretke u liječenju i rehabilitaciji, jer vlada mišljenje da je liječeni ovisnik nešto što ne postoji i da će, ako je već jednom ušao u svijet droge, tu i ostati zauvijek. Nažalost, predrasude prema ovisnicima su pravilo, a ne izuzetak", naglasila je Basarić.

Razlozi zbog kojih se osoba odluči na konzumiranje opojnih sredstava su višestruki, objasnio je Kahrimanović, i riječ je o jednom veoma kompleksnom problemu. Dodao je da povod može biti loše društvo, porodični ili psihički problemi, depresija i osjećaj usamljenosti, ali i to da neko želi da eksperimentiše pa uđe u svijet droge iz radoznalosti.

"To je kompleksan problem, a ono što je bitno je, ako se problem prepozna, pokušati ga koliko-toliko amortizovati i tražiti lijek. Drugačije je kada se tretira mlada osoba s 18 ili 19 godina koja je pola godine ovisnik, za razliku od osoba koje su već decenijama heroinski ili intravenozni ovisnici. I oni su svjesni da je njihov put ka oporavku mnogo teži, ali naravno ključna je podrška porodice. Jer osuđivanje i nerazumijevanje često dovode do posezanja za drogom i antisocijalnog ponašanja", rekao je Kahrimanović.

Doktorica Basarić je navela kako je i dostupnost droga na tržištu jedan od faktora rizika za njihovo povećano konzumiranje, pogotovo ako lokalna zajednica nema dobre i učinkovite mjere za smanjenje ponude.

"Na kraju, neuređen društveno-politički sistem, loš ekonomski standard života, odrastanje u klimi pesimizma i besperspektivnosti, prisustvo posljedica preživjelog rata, veliki broj osoba koje imaju neki sa stresom povezan psihički poremećaj, posebno posttraumatski stresni poremećaj koji se kroz priče preživjelih prenosi transgeneracijski, svakako su istaknuti rizikofaktori uzimanja različitih psihoaktivnih supstanci", kazala je Basarić.

Konzumiranje droge ostavlja dugoročne posljedice po društvo, neophodna je edukacija



Posljedice zloupotrebe psihoаktivnih supstаnci pogаđаju sve društvene slojeve u svim zemljаmа svijetа. U svijetu više od 200 milionа ljudi nаjmаnje jednom godišnje uzme neku drogu, od kojih je 25 milionа ovisnikа, а svаke godine 200.000 ljudi umre od posljedicа korištenjа drogа.

Nijedna zemlja na svijetu nema tačne podatke o broju ovisnika, već se oni zasnivaju na procjeni, a na osnovu indirektnih parametara kao što su broj registrovanih ovisnika u ambulantnim i hospitalnim protokolima, broj dijagnosticiranih slučajeva hepatitisa C i B, HIV/AIDS-a kod opijatskih ovisnika, kao i broj saobraćajnih nesreća izazvanih vožnjom pod dejstvom psihoaktivne supstance.

Prema godišnjem izvještaju o stanju vezanom za droge Ministarstva civilnih poslova BiH za 2014. godinu, procjenjuje se da u našoj zemlji ima do 15.000 ovisnika, među kojima je do 8.000 intravenoznih. Na osnovu istih pokazatelja, u Kantonu Sarajevo ima između 2.000 i 2.500 opijatskih ovisnika. Najveći broj registrovanih ovisnika je u programima opijatske supstitucione terapije (metadon, buprenorfin, buprenorfin/nalokson), blizu 1.200 u cijeloj BiH, a u Kantonu Sarajevo trenutno 420.

"Posljednjih godina prisutan je trend opadanja broja novih heroinskih ovisnika, kako kod nas, tako i u drugim zemljama EU. Razlozi su višestruki, a najčešće je to zbog orijentacije populacije mladih ka konzumiranju psihostimulativnih sredstava, kao i novih psihoaktivnih supstanci koje se primjenjuju na komforniji način (oralno i ušmrkivanjem), ali i nedovoljno dobre ponude na crnom tržištu kvalitetnog 'čistog' heroina. Pored toga, sve više se konzumira alkohol i nargila, koji u kombinaciji sa sintetičkim stimulansima postižu željeni efekt. U toku 2017. godine bilo je ukupno 30 pacijenata koji su se prvi put liječili zbog problema s heroinom, a 54 pacijenta koji su bili na prvom tretmanu zbog alkohola", kazala je Basarić.

Šahim Kahrimanović je naveo da je stanje u KS alarmantno i da sve više mladih konzumira alkohol koji je čak i opasniji jer ovisnost o njemu vodi ka ovisnosti o drogi. Dodao je da se samo u prošloj godini blizu 70 osoba obratilo terapijskoj zajednici i zatražilo pomoć, međutim, nisu svi zadržani na liječenju, jer je uslov da prije početka samog procesa oporavka prođu proces detoksifikacije u Zavodu za alkoholizam i ovisnost KS.

Za kraj razgovora Kahrimanović je naglasio kako je bitno mlade ljude usmjeravati kroz edukaciju u školama, ali i veću pažnju roditelja na to da što korisnije i kvalitetnije iskorištavaju slobodno vrijeme jer korištenje drogа među mlаdimа koji su posebno osjetljivа populаcijа imа brojne krаtkoročne i dugoročne posljedice, ne sаmo zа pojedincа, već i zа cjelokupno društvo. I doktorica Basarić je navela da je u javne kampanje neophodno uključiti predstavnike vlasti i kreatore politika i strategija, a ne samo zdravstveni i obrazovni sektor, radi osiguravanja neophodnog budžeta za realizaciju preventivnih aktivnosti i stvaranja prilike za razvoj svake lokalne zajednice na teritoriji cijele naše zemlje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Brinete li o vašoj ishrani i jedete li zdravu hranu?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: