Kantarion
Dugogodišnjim drugovanjem sa prirodom Čajničanin Branko Ćuk naučio je da se sa netaknutog prostora na nadmorskoj visini od 460 do 1.470 metara može koristiti više od 500 biljaka koje imaju ljekovita svojstva.
Kantarion kao antidepresiv
Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, na području opštine Čajniče postoji više od hiljadu biljnih vrsta.
Vijekovima upotrebljavane za pripremanje lijekova i u narodu poznate trave očuvale su se do današnjih dana. Jedna od najtraženijih biljaka je kantarion, koji je dobar antidepresiv - tvrdi Ćuk.
Kada je riječ o kantarionu, na području opštine Čajniče postoje četiri vrste ove biljke. Najčešći je hipericium perforatum, koji se nalazi na livadama i na svim nadmorskim visinama. Od njega se koristi nadzemni dio za pripremanje čajeva i drugih preparata.
"Kantarion je biljka koja u sebi sadrži ulje, bere se poslije dizanja prve rose u ranim jutarnjim časovima, najbolje ga je sušiti na promaji na hladnom mjestu, a ne na suncu, dok se čuva u papirnim kesicama" - preporučuje Ćuk.
Kako iskopati orhideju
Na ovom prostoru još ima orhideja. To je biljka koja je dosta eksploatisana na ovim prostorima zato što je odlična za pravljenje čajeva protiv prehlade, jer omogućava iskašljavanje. Sakuplja se početkom ljeta - kada je pri kraju cvjetanje.
Preporučuje se selektivno iskopavanje svake desete biljke, od kojih se uzima prošlogodišnji korijen, koji je tvrđi od mlađeg.
Da bi se iz korijena eliminisale sluzave materije, potrebno ih je obariti u vreloj vodi. Poslije toga se suši na promaji. Prije se korijen ove biljke bario na surutki.
Tri vrste valerijane
Iz dugogodišnjeg iskustva Ćuk izdvaja biljke iz roda valerijane, kojih na području čajničke opštine ima tri vrste - oficinalis, samnicifolijum i motana. U svijetu postoji 360 vrsta valerijane.
Ove biljke sadrže jedan odsto eteričnog ulja. Njihov korijen vadi se u kasnu jesen i u rano proljeće - prije nego što stablo počne da niče. Korijen se dobro opere i osuši na toplom mjestu - da se ne bi ubuđao, i to na temperaturi od 35 do 40 stepeni Celzijusovih.
Od korijena ove biljke pravi se čaj ili alkoholatura, koju uglavnom koriste srčani i duševni bolesnici. Valerijana na tržištu ima veliku vrijednost.
Preslica za upalu bubrega
Ćuk izdvaja i preslicu (ekvizetum advece). U netaknutim predjelima oko Čajniča raste dvadesetak vrsta ove biljke. Preslicu, čiji su listići okrenuti nagore, treba brati, jer je veoma ljekovita.
Druge vrste preslice, one kod kojih listovi rastu prema korijenu, u sebi uglavnom sadrže otrovne materije. Ove otrovne materije mogu izazvati takozvanu koprivnjaču i alergiju na koži.
Preslica se bere od ranog proljeća do kraja juna. To je prepoučljivo zato što se sa visokim temperaturama na listovima preslice stvaraju mikroorganizmi koji mogu biti opasni po zdravlje čovjeka. Dobra je za upalu bubrega i unutrašnjih organa.
Hajdučka trava za dijabetičare
Na planinskim livadama oko Čajniča raste i hajdučka trava. Ova zeljasta biljka naraste od 30 do 60 centimetara visine. Bere se nadzemni dio biljke.
U narodnoj medicini koristi se za rane i lišajeve, a u zvaničnoj medicini čajevi od hajdučke trave preporučuju se pacijentima koji imaju stomačne tegobe, poput čireva.
Ćuk je na livadama čajničkog kraja pronašao i jerusalimsku artičoku. "Udomaćila" se ovdje kad i krompir. Poželjno je da se korijen ove biljke što više koristi. Nju preporučuju dijabetičarima i svima koji žele da smršaju.
U svom dugogodišnjem druženju sa prirodom Ćuk je otkrio da su ljekovite biljke na ovom prostoru prve klase, a narod je obučen da ih pravilno sakuplja.
U svakom slučaju, lijekovi se ne nalaze samo u apotekama, već su svuda oko nas.
Možda vas zanima
