Pedijatar i neonatolog Milan Stanojević: Problem u BiH je privatizacija javnog zdravstva
Stanojević, pedijatar i neonatolog iz Hrvatske, član je Evropske akademije nauka i bavi se sa nekoliko područja u neonatologiji. Trenutno je gost predavač na Kongresu u organizaciji "Ian Donald" škole ultrazvuka za BiH.
Neke od njegovih ekpertiza su neonatalni ultrazvuk i malformacije, odnosno prirođene greške u razvoju koje je, upravo uz pomoć modernog ultrazvuka moguće otkriti u ranoj trudnoći.
Perinatalna medicina je disciplina koja se sastoji od dvije discipline: neonatologije i opstetrike, a njih dvije su međusobno povezane zbog činjenice da se brinu, kao o majci i plodu, tako i o novorođenčetu, posebno u periodu koje je za njegov razvoj najznačajnije, a riječ je o prvih sedam dana nakon rođenja.
Doktor Stanojević pojašnjava kako je neonatolozi nastavljaju tamo gdje su ginekolozi stali te kako je saradnja između ove dvije discipline naročito značajna kako bi i jedni i drugi imali dovoljno podataka.
"Kontinuitet u saradnji između neonatologa koji se brinu o novorođenčetu i ginekologije koja prati trudnoću i porođaj od izuzetnog je značaja kako za ginekologe tako i za neonatologe. Neonatolozi od ginekologa dobijaju uvid u to kako je prošla trudnoća i porod, dok ginekolozi od neonatologa saznaju krajnji ishod trudnoće i poroda, odnosno kakvo je stanje sa majkom i djetetom", objašnjava doktor Stanojević.
Drugo područje koje praksa doktora Stanojevića obuhvata jeste fetalno i neonatalno ponašanje i kontinuitet tog ponašanja od fetalnog ka neonatalnom razvoju, a u cilju određivanja plodova koji su neonatalno otkriveni kao neurorizični i njihovog krajnjeg ishoda.
"Od izuzetnog je značaja da neonatolozi procijene novorođenče i da ga prate dugoročno, ne isljučivo u kratkom periodu nakon rođenja, budući da razvoj ne prestaje tokom prve dvije godine života, čak ni nakon pet ili 10. Bitno je pratiti te ljude do čak i do kraja njihovog školovanja i utvrditi krajnji ishod njihovog razvoja. Važno je da znamo šta se kasnije s tim ljudima dogodilo", govori Stanojević.
Upravo u perinatalnoj medicini i otkrivanju malformacija ploda glavnu ulogu ima ultrazvuk, a upravo je doktor Asim Kurjak jedan od naučnika koji je doprinio stvaranju ultrazvuka kakvog danas poznajemo.
Za razliku od 40-tih godina prošlog vijeka kad je ultrazvuk postojao, bio veličine prosječne sobe i bio gotovo neprimjenjiva metoda u ovom području, a zatim i 70-tih godina kada je izumljen dvodimezionalni ultrazvuk koji se počeo primjenjivati u neonaologiji za prikaz ploda, 80-tih godina prošlog vijeka došlo je do razvoja nove ultrazvučne tehnike - doplera.
Ova nova tehnika je, osim morfologije, davala mogućnost da se procijeni i funkcija, odnosno krvotok ploda unutar maternice u odnosu na krvotok majke.
U posljednjoj deceniji prošlog vijeka došlo je do razvoja trodimenzionalnog utrazvuka.
Prirođene malformacije su česte, a najčešća je malformacija srca ploda sa učestalošću od jedan posto.
Prenatalno otkrivanje malformacija srca, napominje doktor Stanojević, u našim krajevima nije razvijeno. Potrebna je za to, kaže, posebna tehnika, ekspertiza i znanja. Stručnjaci iz ove oblasti moraju biti dobro obučeni, a cjelokupni segment perinatalne zdravstvene zaštite bi se trebao popraviti.
"Za otkrivanje malformacija i daljnju skrb o plodu i novorođečetu važna je perinatalna organizacija zdravstvene zaštite, a to znači da bi trebala da postoji takozvana regionalizacija, odnosno saradnja raznih nivoa zdravstvene zaštite. To bi značilo da se pacijenti iz niskorizične trudnoće upućuju na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu u centre koji su opskrbljeniji i imaju obučeno osoblje.
Stanojević navodi kako je osnovni problem zdravstvene zaštite u BiH tzv. amerikanizacija, odnosno privatizacija javnog zdravstva, što ni u kojem slučaju nije dobra stvar. Iako je javna zdravstvena zaštita trudnica i novorođenčadi u BiH dostupna i uglavnom besplatna, perinatologija zahtijeva ulaganje novca, naročito u regionalizaciju takve zaštite kako bi bila što efikasnija i preuzimanje odgovornosti.
"Oni koji trebaju dobiti specifičnu skrb u većini je slučajeva ne dobiju je i ne zna se kome bi se trebali obratiti kako bi se ostvarilo pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Kompetencije su jako važne treba se organizovati, a to je ono što nedostaje zdravstvenom sistemu u BiH", smatra doktor.
Stanojević napominje kako je cilj Kongresa upravo edukacija iz ultrazvuka koji je samo jedan segment u perinatologiji, kao i razmijene iskustava iz svih zemalja regije kako bi se utvrdile slabe tačke i poradilo na poboljšanju perinatalne zdravstvene zaštite te apelovalo na donošenje adekvatnih odluka.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
