Zdravlje
52

Nada za pacijente: Cijena transplantacije koštane srži mogla bi postati drastično niža

Piše: Irvin Pekmez
Foto: E. H./Klix.ba
Foto: E. H./Klix.ba
U Bosni i Hercegovini od leukemije godišnje oboli oko 80 pacijenata od kojih su 80 posto mladi ljudi. Uskoro bi njihovo liječenje trebalo biti puno jeftinije.
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Realizacija projekta "Banka koštane srži" se nastavlja sa kompanijom Telemach kao novim partnerom projekta, a u obliku akcije uzimanja uzoraka krvi za uposlenike kompanije. To je početak jedne dugoročne saradnje koja će do kraja godine vjerovatno iznjedriti finansiranje prijeko potrebne tipizacije 1.500 uzoraka.

Prva godina postojanja projekta obilježena je borbom sa vjetrenjačama dok se regulisala legislativa, a sada je na redu faza prikupljanja uzoraka krvi i tipizacija tih uzoraka što predstavlja uslov za formiranje bosanskohercegovačke banke.

Tipizacija krvi je proces provjere podudarnosti davaoca i primaoca.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Amela Sućeska, direktorica projekta i predsjednica NVO Mala, kaže kako nije problem skupiti 1.500 uzoraka krvi jer su ljudi spremni da daju – problem je isfinansirati tipizaciju jer je cijena jednog procesa 400 eura.

"Tipizacije se rade u Zagrebu koji nam je otvorio vrata u svakom segmentu, ali nama je žao što se to ne može raditi u BiH jer ni jedna laboratorija nije certificirana. Zbog toga upućujem poziv svim javnim i privatnim laboratorijama da to što prije učine", rekla je Sućeska za Klix.ba.

Amela Sućeska (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Amela Sućeska (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)

"Nakon planirane tipizacije, bh. banka koštane srži ući će u asocijaciju evropskih i svjetskih banaka, što znači da će svim našim pacijentima biti dostupni transplantati odnosno donatori iz cijelog svijeta sa 400.000.000 potencijalnih donatora", objasnila je Sućeska dodajući kako će zahvaljujući tome cijene transplantacija biti daleko manje.

"Cijena transplantacije ne bi više koštala 300.000 eura nego između 50.000 i 80.000 KM. Da bi mogli to sve imati mi moramo stvoriti banku i moramo ući u evropske i svjetske asocijacije banaka", poručila je Sućeska.

Banka je vezana za liječenje svih vrsta leukemije i ne treba je miješati sa matičnim ćelijama.

"Mi imamo i taj projekat i planiramo formirati javnu banku matičnih ćelija jer se pupkovina koja se danas baca može iskoristiti kao sutrašnji lijek za veliki broj oboljenja", rekla je Sućeska koja je za kraj dodala da je poražavajuće što je nevladin sektor morao pokrenuti priču, a ne institucije sistema koje su davno mogle završiti posao.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Projekat su podržale mnoge javne ličnosti, a među njima je i Hanka Paldum.

"Ja sam osoba koja se uvijek odaziva na sve akcije koje imaju smisla i koje će olakšati živote ljudi. U ovom sam projektu od prvog dana. Nesebično djelujem i dajem od sebe doprinos gdje god znam da mogu biti korisna za čovječanstvo, za čovjekoljublje, za sve što život znači", rekla je Paldum.