Moguće je istrenirati organizam da nam ne bude hladno

Moguće je istrenirati organizam da nam ne bude hladno
31
D
DP
11.2.2020. u 11:48
12
komentara
31

dijeljenja
Moguće je istrenirati organizam da nam ne bude hladno Ilustracija: Shutterstock
Subjektivni osjećaj hladnoće ovisi o više faktora, a moguće je istrenirati organizam da bude otporniji na hladan zrak.
Neki ljudi ne podnose hladnoću i pripadaju onima koji zimi prigrle radijator kao da im je najbolji prijatelj. Međutim, šta ako grijanje prostorije nije adekvatno te vas hladnoća natjera da dohvatite dugački šal i ogrnete se četiri puta tako da vam samo nos i oči vire, a i dalje osjećate hladnoću? Šta ako ste na poslu u uredu vi jedini uvijek ogrnuti u više slojeva odjeće, dok vaše kolege uživaju u majicama?

Naravno, nešto niža temperatura zraka ne predstavlja prijetnju kada je održavanje tjelesne temperature od oko 36,5 stepeni u pitanju, piše Guardian. Štaviše, 1970. godine znatno je manje ljudi imalo centralno grijanje, a prosječna temperatura u britanskim domovima zimi je iznosila svega 12 stepeni. Je li moguće osjećati se ugodno na ovoj temperaturi? Možemo li istrenirati sebe da postanemo otporni, kao oni likovi koji se usred februara pojavljuju ispred kioska ili trgovine u kratkim hlačama i majici?

Prema mišljenju Christophera Minsona, profesora filozofije na Univerzitetu u Oregonu, postoji nada da je ovo moguće.

"Apsolutno, ljudi se mogu prilagoditi nižim temperaturama. Ljudi su postali i previše termostatički. Iz našeg savršeno ugrijanog ili klimatiziranog doma, odlazimo do naših savršeno ugrijanih ili klimatiziranih automobila, kojima se vozimo do naših savršeno ugrijanih ili klimatiziranih ureda na poslu. To nije zdravo jer tako ne treniramo našu sposobnost da zadržavamo toplinu i naša percepcija prihvatljive temperature postaje neprirodno uska", kaže Christopher Minson.

Naš je metabolizam taj koji nas održava toplim, odnosno količina energije koju proizvodimo. Postoje, međutim, fiziološke razlike – neki ljudi moraju raditi više nego drugi da bi održali svoju tjelesnu temperaturu. Muškarci imaju veću mišićnu masu od žena i to im pomaže da ostanu topliji jer više mišića znači i povećan bazni metabolizam – sposobnost sagorijevanja energije iz hrane. Upravo ovo može biti razlog za česte rasprave po uredima između muškaraca i žena oko savršene temperature.

Kako uvježbati sebe?

Uvijek, naravno, postoje izuzeci i drugi razlozi zašto je nekim ljudima hladnije u odnosu na druge. Starost je važan faktor; što smo stariji, to je i naš metabolizam usporeniji.

"Svi imamo termo receptore. Kroz kožu, mišiće, organe i tkiva, oni prenose informacije sve do hipotalamusa, u kojem je smješten središnji regulator temperature. Čak i ako je temperatura krvi u 36,5 stepeni, signali koji stižu s receptora i koji nagovještavaju nižu temperaturu, shvataju se kao prijetnja za tijelo. To pokreće vazokonstrikciju u koži – sužavanje krvnih žila uslijed kojeg dolazi povećanje krvnog pritiska, usporenje krvotoka i opadanja tjelesne temperature, kako bi se smanjilo emitiranje topline iz krvi u vanjski svijet. Kao reakciju na ovo osjećamo hladnoću, ruke pribijamo uz tijelo i oblačimo dodatnu garderobu."

Moguće je da organizam istreniramo da manje osjeća hladnoću. I sam profesor Christopher Minson na sebi je proveo eksperiment.

"Došla je zima i ja sam se, logično, opremio odgovarajućom toplom jaknom. Odlazeći na posao svakog dana, viđao sam ljude koji idu u majicama i odlučio sam ih kopirati. Prvih nekoliko dana bilo je zaista hladno, ali za manje od sedam dana postalo je lakše, a nakon nekoliko sedmica mogao sam voziti s potpuno izloženim rukama i da ne osjećam hladnoću."

Minson je i ljubitelj tuširanja hladnijom vodom. Počeo je tako što se tuširao hladnom vodom 15 sekundi pa se taj interval povećao na 30 sekundi i tako se nastavio sve dok nije došao do stanja da može izdržati i sat vremena. U početku je bilo vrlo teško, ali se tijelo prilagodilo. Nakon mjesec-dva, počeo je osjećati da mu je manje hladno kada se nađe na hladnom zraku.

Ovaj učinak uglavnom se svodi na prilagođavanje naše percepcije za opasnost uslijed hladnoće.

"Termoreceptori u vašoj koži počet će da vašem mozgu govore kako ta temperatura ne predstavlja prijetnju", otkriva Minson.

Druga je korist što izlaganje nižim temperaturama trenira tijelo da se učinkovitije hrani, ubrza metabolizam i podiže kvalitetu vazokonstrikcije. Očiti razlog za osjećaj hladnoće je i sjedenje na poslu satima, dok pomičemo samo prste i oči. Samo 40-tak minuta vježbanja prije razdoblja sjedenja moglo bi zagrijati organizam za sljedeća dva sata.

Prehrana također povećava brzinu metabolizma na nekoliko sati kako bi se poboljšala probava. Neke namirnice, međutim, imaju više termičkih učinaka od drugih. Masti i proteini posebno će stvoriti više topline, za razliku od jednostavnih ugljikohidrata koji su lako probavljivi i brzo dospijevaju u krvotok.

Vrsta garderobe odnosno materijali od kojih je sačinjena također može utjecati na osjećaj topline. Nošenje prirodnih materijala pomaže da se iz kože odstrani voda koja je jedan od glavnih uzbunjivača naših receptora.
Prijavi grešku


Komentari (12)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...