Mlade Mostarke bave se psihoterapijskim radom i prevencijom nasilja u svakom smislu
"Počeli smo 2012. godine kao Udruženje Mladih psihologa i tako smo djelovali do prošle godine kad smo promijenili ime u Centar za psihološku podršku Sensus prvenstveno jer smo se mi dodatno edukovale i obrazovale te smo se s vremenom počele baviti savjetovanjem i psihoterapijom, a bilo nam je bitno da se i taj dio vidi u samom nazivu. Kako smo mi napredovale, željele smo da se vidi i da nam organizacija napreduje", govori nam ličnu kartu udruženja Majda Šehić.
Sensus okuplja pet diplomiranih psihologinja, odnosno magistrica, psihoterapeutkinja u edukaciji, a kad je nastajao ovaj tekst razgovarali smo s njih četiri. Peta, direktorica Sensusa Maida Bešo, odsutna je neko vrijeme zbog porodiljskog dopusta pa se djevojke šale da je situacija sad opuštenija. Djeluju u Mostaru, ali i širom Hercegovačko-neretvanskog kantona.
"Naš misija i vizija je da se bavimo napredkom cijelog društva, građana Mostara, kroz psihološki pristup, razne edukacije, treninge i obuke koje organiziramo za druge te individualni i grupni terapijski rad", kaže nam Amra Selimhodžić.
Glavna teme kojima se svih ovih godina bave je prevencija nasilja u svakom smislu, a krenuli su sa vršnjačkim nasiljem.
"Dugo smo se bavili prevencijom vršnjačkog nasilja i tu smo dosta radili sa školama, resornim kantonalnim ministarstvom te smo članovi i Radne grupe za prevenciju nasilja u HNK. To smo na samom početku primijetili kao problem i radili sve ove godine, paralelno sa drugim aktivnostima. Često se bullying zanemaruje, a željeli smo da taj problem postane vidljiv", objašnjava nam Arnela Memić.
Istraživanja koje je Sensus radio po hercegovačkim školama dao je zanimljve rezultate, a šokantno je da mnogi ispitanici smatraju da je nasilje legitimno rješenje problema. Djeca imaju veliku toleranciju na nasilje, a kasnije i roditelji, a pod nasiljem podrazumijevaju samo fizičko nasilje.
"Kod nasilja smo shvatili da rješenje leži u obrazovanju prije svega roditelja, pa tek onda djece. Treba govoriti o tome šta je ustvari nasilje, šta podrazumijeva, da to nije samo fizičko nasilje već i emocionalno, socijalna izolacija, cyberbullying. Najgore od svega je što je nasilje u našoj tradiciji prihvaćeno, mnogi danas odrasli ljudi odgajani su u porodicama u kojem je određeni vid nasilja podrazumjevan kao normalan način odgoja", kaže nam Medina Vejzović, napominjujući da je sve to nažalost prešlo i na nove generacije.
Sensus sad želi posebno mladima objasniti da postoje i drugi načini rješavanja problema. Problem je što škole često ne rade po Protokolu o postupanju u slučaju vršnjačkog nasilja, što se nasilje ne prijavljuje, a škole bježe pod toga da nasilje prijavljuju nadležnim institucijama zbog vlastite "reputacije", bojeći se da će roditelji preferirati druge škole kod upisa svoje djece.
"Psihoterapija je nešto na što stavljamo fokus i mislimo se dodatno u budućnosti razvijati u tom pravcu. U našoj zemlji toga nema dovoljno, treba to dodatno promovisati jer živimo u društvu koje se još uvijek boji psihologa i psihoterapeuta, u njima ne vide neki smisao ili se jednostavno boje šta će neko reći ako zatraže pomoć ove struke", dodaje Majda Šehić.
Sensus ne djeluje samo na projektima i aktivnostima koje su strogo vezani za psihologiju, dio su mreže Naše društvo koja realizira sjajni projekat Pravo na grad, u kojem se želi generalno poboljšati život u lokalnoj zajednici.
"Bitnije od toga što smo zaposlenice centra je da smo građanke Mostara, ako stanje u Mostaru bude bolje i nama će biti bolje, mi ćemo isto imati više prostora za rad i napredovanje. Sarađivali smo sa OKC Abrašević i Futurom već ranije, a baš smo se povezali na temam kvalitete života, što je sa psihološkog aspekta isto jako bitna tema", kaže nam Arnela Memić.
Kako je cilj rad na poboljšanju kvalitete života svih građana, djevojke posebno ističu projekte koje su radili s romskom populacijom.
"Projekat "Obrazovanje za sve" radimo sa Gradom Mostarom, a vezan je za obrazovanje Roma u osnovnim školama. Centralna aktivnost su produženi boravci u dvije škole u kojima je upisano najviše romske djece. Većina njihovih roditelja nažalost nisu dovoljno obrazovani, pa se radi s njima na domaćim zadaćama, a tu su i aktivnosti koje mi radimo s njima sa psihološke strane, sve kroz individualni pristup svakom djetetu", pojašnjava nam Amra Selimhodžić, navodeći i projekat "Stariji brat, starija sestra" kojeg rade sa SOS porodičnim centrom.
Ako imate psiholoških problema ili vas jednostavno nešto muči, a nemate s kim to da podijelite dođite do prostorija Sensusa u USRC "Midhat Hujdur Hujka" svakog radnog dana od 8 do 16 sati, nazovite ih na telefon 036 570 222 ili im pišite na društvenim mrežama.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
