Kako razlikovati bronhitis od upale pluća: Obratite pažnju na ove simptome

Iako ih je na početku ponekad teško razlikovati samo na osnovu simptoma, važno je znati koje su njihove glavne razlike i kada je potrebno potražiti pomoć doktora.

Bronhitis je infekcija bronha, odnosno disajnih puteva koji povezuju dušnik s plućima. Može biti uzrokovan virusima ili bakterijama. Upala pluća, s druge strane, zahvata alveole, sitne zračne mjehuriće u plućima u kojima se odvija razmjena kisika i ugljendioksida. Nju mogu izazvati bakterije, virusi ili gljivice.

Budući da upala pluća zahvata dublje dijelove pluća, simptomi su često izraženiji i mogu utjecati na cijeli organizam. Mogu se javiti visoka temperatura, drhtavica, bolovi u mišićima, ubrzano disanje i nedostatak zraka. U težim slučajevima upala pluća može biti ozbiljna i zahtijevati bolničko liječenje.

Ipak, ne mora svaki slučaj biti težak. Postoji i blaži oblik poznat kao hodajuća upala pluća, kod kojeg osoba često može nastaviti obavljati svakodnevne aktivnosti, iako se osjeća bolesno.

Bronhitis se može javiti u akutnom i hroničnom obliku. Akutni bronhitis najčešće počinje nakon virusne infekcije i obično traje između deset i 14 dana, iako pojedini simptomi, posebno kašalj, mogu potrajati i do nekoliko sedmica.

Hronični bronhitis dio je hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i podrazumijeva dugotrajne tegobe. Kašalj i stvaranje sluzi traju najmanje tri mjeseca, a stanje se ponavlja tokom više godina. Može biti povezano s dugotrajnom izloženošću duhanskom dimu i drugim nadražujućim materijama iz zraka.

Jedan od najčešćih simptoma bronhitisa je kašalj, koji može biti praćen izbacivanjem sluzi. Kako bolest napreduje, sluz može postati žućkasta ili zelenkasta. Uz kašalj se mogu javiti bol u grlu, začepljen ili curav nos, blago povišena temperatura, bolovi u tijelu, glavobolja, zviždanje pri disanju i umor.

Upala pluća može izazvati slične simptome, ali oni su obično izraženiji i mogu trajati duže. Kašalj se može zadržati i nekoliko sedmica nakon što se infekcija povuče.

Kod upale pluća mogu se javiti ubrzano disanje, nedostatak zraka, visoka temperatura, zimica, pojačano znojenje, bol u prsima ili stomaku koji se može pogoršati tokom kašlja, gubitak apetita te osjećaj zbunjenosti ili mentalne magle.

Razlikuje se i liječenje. Akutni bronhitis najčešće prolazi sam od sebe u roku od nekoliko sedmica, posebno kada je uzrokovan virusom. Za ublažavanje simptoma mogu se koristiti lijekovi i preparati koji pomažu kod temperature, bolova i nakupljene sluzi. Ako je uzrok bakterijska infekcija, ljekar može procijeniti da su potrebni antibiotici.

Hronični bronhitis ne prolazi u potpunosti sam od sebe i liječenje zavisi od težine bolesti i oštećenja pluća. Može uključivati različite lijekove i terapije, a u težim slučajevima i druge medicinske postupke.

Liječenje upale pluća zavisi od njenog uzroka. Kod bakterijske infekcije koriste se antibiotici, dok se kod virusnih infekcija mogu primijeniti antivirusni lijekovi kada su indicirani. Gljivične infekcije liječe se lijekovima protiv gljivica. Ljekar može preporučiti i inhalatore ako osoba ima problema s disanjem.

Važno je znati da bronhitis u nekim slučajevima može prerasti u upalu pluća. To se može dogoditi ako se infekcija proširi iz bronha na alveole. Pogoršanje simptoma, otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka mogu biti znak da se infekcija proširila dublje u pluća.

Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od dvije godine, osoba starijih od 65 godina, trudnica te ljudi koji imaju bolesti pluća ili srca, poput astme, emfizema, dijabetesa ili srčanih bolesti. Veći rizik postoji i kod osoba s neurološkim stanjima koja otežavaju gutanje.

Ako simptomi koji upućuju na bronhitis ili upalu pluća ne počnu da se poboljšavaju u roku od sedam dana, ako se pogoršavaju ili se pojave problemi s disanjem, potrebno je posjetiti doktora. Pravovremena procjena posebno je važna kod osoba koje pripadaju rizičnim grupama.