Kako prepoznati probleme s krvnim sudovima: Šest znakova koje ne treba zanemariti
Posebno je važno obratiti pažnju na simptome kod osoba koje imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol, dijabetes, puše ili imaju porodičnu historiju srčanih i vaskularnih bolesti. Nakupljanje masnih naslaga u arterijama može suziti krvne sudove i otežati protok krvi, a periferna arterijska bolest često se manifestuje upravo kroz promjene na nogama i stopalima.
Bol ili pritisak u grudima
Nelagoda, pritisak, stezanje ili bol u grudima, naročito tokom fizičke aktivnosti, mogu biti znak problema sa srcem. Bol se može širiti prema jednoj ili obje ruke, leđima, vratu ili vilici. Kratak dah može se pojaviti sa ili bez bola u grudima.
Ako se pojavi iznenadna ili jaka bol u grudima, posebno uz otežano disanje, znojenje, mučninu ili vrtoglavicu, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Bolovi i grčevi u nogama tokom hodanja
Jedan od karakterističnih simptoma periferne arterijske bolesti jeste bol, težina ili grčenje u mišićima nogu tokom hodanja ili penjanja uz stepenice. Tegobe se često smanjuju nakon odmora, a zatim se ponovo javljaju kada osoba nastavi hodati.
Bol se može pojaviti u listovima, bedrima, kukovima ili stopalima, a mnogi ga pogrešno pripisuju artritisu, starenju ili fizičkom naporu.
Utrnulost, slabost i osjećaj hladnoće
Smanjen protok krvi može biti praćen utrnulošću, slabošću ili trnjenjem u nogama i stopalima. Također, jedna noga ili stopalo mogu biti osjetno hladniji od druge strane.
Promjene boje kože, poput izrazite bljedoće ili plavičaste boje, također mogu biti znak problema s cirkulacijom.
Rane koje teško zarastaju
Ako se posjekotine, ranice ili druge povrede na stopalima i nogama ne zacjeljuju uobičajenom brzinom, razlog može biti nedovoljan dotok krvi u tkivo. Takve rane mogu biti podložnije infekcijama i zahtijevaju ljekarsku procjenu.
Kod ozbiljnijih oblika periferne arterijske bolesti mogu se pojaviti i promjene na noktima, smanjen rast dlaka na nogama te oštećenje tkiva.
Neobjašnjiv umor i otežano disanje
Izražen umor ili nedostatak zraka pri naporu također ne treba automatski pripisivati stresu ili nedostatku sna. Otežano disanje može biti jedan od znakova srčanih problema, posebno ako se javlja zajedno s nelagodom u grudima ili drugim simptomima.
Kako smanjiti rizik?
Na zdravlje krvnih sudova može se utjecati brojnim životnim navikama. Važno je redovno kontrolisati krvni pritisak, šećer i nivo holesterola, ne pušiti, ograničiti unos zasićenih masti i alkohola te održavati zdravu tjelesnu težinu.
Redovna fizička aktivnost također je važan dio brige o kardiovaskularnom zdravlju. Ako primijetite ponavljajuće bolove u nogama tokom hodanja, rane koje sporo zarastaju ili druge promjene na stopalima i nogama, razgovarajte s ljekarom. Pravovremena procjena može pomoći u ranom otkrivanju problema i smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija.