Na početku dvadesetog vijeka ljudi su dva posto obroka jeli van kuće. Prošle godine broj takvih slučajeva se popeo na 50 posto, a jedan od pet doručaka je iz restorana brze hrane McDonalds's. Većina porodica zajedno jedu triput sedmično, "sjedeljka" traje manje od dvadeset minuta i većina tog zajedničkog vremena se potroši na gledanje televizije ili slanje SMS poruka, dok svaki član porodice jede drugačiju hranu iz mikrovalne. Više obroka se pojede u automobilima nego u kuhinji, piše Huffington Post.
Istraživanje je pokazalo da djeca koja jedu sa svojim roditeljima imaju više šansi da budu bolji u svemu, od školskih ocjena, preko zdravijih veza itd. Oni imaju 42 posto šansi da ne piju, 50 posto vjerovatnoće da neće pušiti cigarete, a 66 posto ih vjerovatno neće puštiti ni marihuanu. Regularne porodične večere štite djevojke od bulimije, anoreksije i pilula za dijetu. Večernje okupljanje također smanjuje mogućnost gojaznosti kod djece. U istraživanju o navikama u kući i gojaznosti kod predškolske djece u SAD-u pokazalo se kako djeca koja su redovno imala porodične večere imaju redovan san i ne gledaju televiziju vikendima.
Amerikanci se žale kako nemaju dovoljno vremena za pripremanje hrane, ali istovremeno troše više vremena gledajući kuhanje na televiziji na Foof Networku, nego na spravljanje vlastitog jela. U svom šou "Food Revolution" britanski kuhar Jamie Oliver je pokazao kako je odgojena generacija Amerikanaca koji ne znaju razlikovati voće od povrća i ne znaju kako da kuhaju.
Prehrambena industrija je "kidnapovala" porodične večere. Promjena se nije desila slučajno. Brokule, breskve, bademi, crveni grah i brojni drugi artikli ne trebaju markicu sa procentom sastojaka ili bar kodom, ali iz nekog razloga ova hrana - s kojom smo evoluirali tokom milenijuma, morala se "poboljšati" naukom. I kao rezultat prehrambena industrija i industrijska poljoprivreda su mijenjali našu ishranu, nimalo slučajno.
To što trebamo nutricioniste i liječnike da nas uče kako da jedemo je refleksija stanja u društvu. To su stvari koje su naši djedovi znali bez razmišljanja o njima. Kakvu hranu da jedemo, kako da je pripremimo, te razumijevanje zašto jelo trebamo dijeliti u porodici i društvu duboko je ukorijenjeno u kulturnu tradiciju još od zore društva.
Prije stotinu godina sve što smo jeli bilo je lokalno uzgojeno, organskog porijekla, istinsko, ekološko. Nije bilo fast-food niti junk-food restorana, nije bilo zamrznute hrane, bilo je samo ono što naprave majka, baka, nana. Većina jela se jela kući. U modernom dobu ta se tradicija znanja izgubila.
Održivost planete, našeg zdravlja i zaliha hrane su istinski povezani. Ekologija ishrane - važnost šta je to na našim viljuškama - nikad nije bila više važnija za naše preživljavanje kao nacije ili vrste.
"Zemlja će možda preživjeti ljudsku samodestrukciju, ali ljudi neće", piše Mark Hyman za Huffington Post. On predlaže kao eksperiment da svi ljudi jednom sedmično doručkuju i večeraju zajedno u slavlje hrane. Naravno, istinske, svježe hrane.
Na koncu, on nudi savjete kako to postići:
Raskrčite kuhinju
Bacite svaku hranu sa visokim koncentratom glukoze/fruktoze (zaslađeni sokovi), hidrogenizirane masti ili šećere ili one namirnice na kojima je procenat masti na prvom ili drugom mjestu. Popunite stalaže svježom, lokalnom hranom. Pridružite se zajednici koja podržava poljoprivrenu mrežu kako biste sedmično ili češće dobijali jeftinije voće i povrće od samih proizvođača.
Vratite instituciju porodične večere
Laurie David u svojoj knjizi "Porodična večera" sugerira sljedeći recept: Odredite vrijeme, nema telefona ni čitanja tokom večere, svako jede istu hranu, nema televizije, od pića samo voda, pozovite prijatelje i porodicu, svi čiste zajedno.
Jedite zajedno
Bez obzira koliko skroman bio obrok, potrebno je napraviti posebno mjesto kako bi se jelo zajedno. Stol je potrebno lijepo urediti. Vrijeme jela je vrijeme za empatiju i darežljivost, vrijeme da njegujete komunikaciju.
Naučite kuhati i kupovati
Možete organizirati porodičnu aktivnost koja ne zahtijeva mnogo vremena. Jela trebaju biti brzo napravljena i jednostavna.
Zasijte vrt
To je najbolji put ka najhranjivijim, najukusniji, za okoliš najboljim namirnicama koje ćete ikada jesti.
Konzervirajte, đubrite i reciklirajte
Donesite svoje vrećice na pijacu, reciklirajte papir, konzerve, boce i plastiku, počnite sami uzgajati hranu (pa pronađite gdje ih u zajednici možete dijeliti).
Investirajte u hranu
Hrana je dragocjena. Mi trebamo slijediti tu misao. Amerikanci trenutno troše manje od deset posto zarade na hranu, dok većina Evropljana troši oko 20 posto. Sa više pažnje imat ćemo bolju hranu. I manje troškove.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
