Kako na vrijeme otkriti rak debelog crijeva: Dr. Selimagić ističe da 90 posto slučajeva ima šansu za izlječenje

Mart je posvećen svjesnosti o ovoj vrsti raka, a istovremeno se i svjetski dan raka debelog crijeva obilježava u ovom mjesecu, i to 31. marta. Svake godine, više od 14.000 novih slučajeva raka se dijagnostikuje u Bosni i Hercegovini, i u stalnom je porastu tokom proteklih 20 godina. Međutim, ono što je značajno jeste to da se devet od deset slučajeva može izliječiti ako se nalaze u ranom stadijumu.

O tome kako prepoznati simptome, kada su potrebni preventivni pregledi i kako promjene u svakodnevnim navikama mogu utjecati govorio je mr. sc. dr. Amir Selimagić, specijalista interne medicine i subspecijalista gastroenterohepatolog.

"Način života ima veoma značajnu ulogu u nastanku karcinoma debelog crijeva i spadaju u promjenljive faktore rizika. Procjenjuje se da gotovo polovina slučajeva ovog karcinoma može biti povezana sa faktorima kao što su nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pušenje. Ishrana bogata crvenim i prerađenim mesom, uz istovremeno nizak unos vlakana iz voća, povrća i integralnih žitarica, značajno povećava rizik od razvoja bolesti. S druge strane, redovna fizička aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine i prestanak pušenja značajno smanjuju vjerovatnoću razvoja raka debelog crijeva", govori na početku Selimagić.

Prevencija počinje od promjene navika

Navodeći kako zapravo možemo smanjiti rizik od ove bolesti Selimagić ističe da prevencija u velikoj mjeri počinje promjenama životnih navika.

"Preporučuje se povećati unos hrane bogate vlaknima, poput povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica, te smanjiti konzumaciju crvenog i prerađenog mesa. Održavati zdravu tjelesnu težinu i biti fizički aktivan najmanje 150 minuta sedmično. Redovna fizička aktivnost ne samo da smanjuje rizik od raka debelog crijeva nego pozitivno utiče i na cjelokupno zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sistema. Prestanak pušenja i konzumacije alkohola također doprinose smanjenju rizika za razvoj karcinoma", navodi dalje.

Uzevši u obzir da je u toku mjesec ramazan te da mnogi poste, Selimagić ističe da to donosi i dugoročne i kratkoročne benefite po organizam.

"Ramazanski post, kada se provodi pravilno, uravnotežena ishrana na sehuru i iftaru i adekvatna hidracija, donosi kratkoročne i dugoročne korisne efekte: poboljšanje metabolizma, smanjenje masnoće u krvi i potencijalno gubitak težine, što su faktori koji dugoročno smanjuju rizik od kardiometaboličkih bolesti, a indirektno i zaštitu od nekih malignih procesa. Za većinu zdravih ljudi post je veoma koristan za crijevo, ali osobe sa poznatim gastrointestinalnim bolestima (aktivni ulcerozni kolitis, komplikovani Crohn, nedavno operisani pacijenti) trebaju konsultovati svog ljekara prije posta. Također, važno je uravnotežiti obroke tokom noći, izbjegavati visokokaloričnu i masnu hranu za iftar/sehur i unositi dovoljno tekućine", navodi.

Koji su najčešće zanemareni simptomi

Karcinom debelog crijeva u ranim fazama često ne daje izražene simptome, napominje Selimagić, zbog čega ga mnogi pacijenti otkriju kasnije. Ipak, postoje znakovi koje ne treba zanemariti.

"To uključuje pojavu krvi u stolici, promjene u ritmu pražnjenja crijeva poput dugotrajnog zatvora ili proljeva, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, bolove ili nelagodu u stomaku, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine te izražen umor koji može biti posljedica anemije. Nažalost, mnogi ove simptome pripisuju hemoroidima ili prolaznim probavnim smetnjama, što često odgađa odlazak ljekaru", pojašnjava.

Jedan od glavnih razloga je činjenica da bolest u početnim fazama često ne uzrokuje jasne simptome. Osim toga, specijalista Selimagić naglašava da svijest o važnosti preventivnih pregleda još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.

"Strah ili nelagoda vezana za kolonoskopiju također često dovodi do odgađanja pregleda. Upravo zato je skrining izuzetno važan, jer omogućava otkrivanje promjena na sluznici debelog crijeva i uklanjanje polipa prije nego što se razvije karcinom. U našoj zemlji glavni problem predstavlja nepostojanje nacionalnih skrining programa na karcinom debelog crijeva kako je to organizirano u razvijenim zemljama poput EU zemalja, gdje su svi stanovnici nakon navršene 50. godine života dužni uraditi skrining test. Kod nas su svi građani prepušteni da sami brinu o svom zdravlju", navodi.

Napomenuo je da mart, mjesec svjesnosti i prevencije karcinoma debelog crijeva, koristimo kako bismo podigli svijest o važnosti skrininga

Kad se otkrije u ranoj fazi, šanse za izlječenje prelaze 90 posto

Za osobe koje nemaju posebne faktore rizika preporučuje se da sa preventivnim pregledima počnu između 45. i 50. godine života, navodi u nastavku.

"Međutim, kod osoba koje imaju porodičnu historiju karcinoma debelog crijeva ili polipa, kao i kod onih sa hroničnim upalnim bolestima crijeva, skrining se preporučuje započeti i ranije. Najčešće metode skrininga uključuju test na skriveno krvarenje u stolici i kolonoskopiju, koja je ujedno i najpouzdanija metoda jer omogućava direktan pregled sluznice crijeva i istovremenu mogućnost resekcije i tretmana detektiranih polipa", objašnjava.

Rana dijagnoza je ključna: "Kada se karcinom debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, šanse za izlječenje prelaze 90 posto. Karcinom debelog crijeva je jedna od rijetkih malignih bolesti koja je u ranoj fazi potpuno izliječiva. U kasnijim stadijima, kada se bolest proširi na druge organe i postane sistemska bolest, mogućnosti liječenja su znatno ograničenije i prognoza je značajno lošija. Upravo zato redovni preventivni pregledi imaju ključnu ulogu u smanjenju smrtnosti od ove bolesti".

Komentarišući koliko su preventivni pregledi dostupni u BiH, Selimagić navodi: "Osnovni preventivni pregledi poput testa na okultno krvarenje u stolici su široko dostupni, a napredni preventivni pregledi poput kolonoskopije dostupni su u većini većih zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, iako su kapaciteti značajno ograničeni".

"Ipak, za razliku od nekih evropskih zemalja, još uvijek ne postoji u potpunosti razvijen i organizovan nacionalni program skrininga za karcinom debelog crijeva, gdje se to sistemski rješava i zakonom reguliše. Zbog toga je izuzetno važno raditi na podizanju svijesti među stanovništvom o značaju preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti, jer upravo prevencija i rana dijagnostika mogu značajno smanjiti broj oboljelih i smrtnost od ovog karcinoma", poručuje na kraju.