Njemački znanstvenici ustvrdili su da vrlo kratko drijemanje uspijeva potaknuti poboljšanje pamćenja. Jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju izrazio je neslaganje s mišljenjem ostalih kolega, objasnivši kako on smatra da je za to ipak potreban nešto dulji san.
Deseci studija pokazali su povezanost između sna i pamćenja, uz jasan dokaz da redovit ciklus lijeganja i ustajanja igra važnu ulogu za zdravlje svakog pojedinca.
Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Duesseldorfu željela se uvjeriti koliko dug (ili kratak) mora biti san da bi se moglo reći kako je njegov rezultat vidljiv i koristan za proces pamćenja.
Od jedne skupine studenata zatraženo je da zapamti nekoliko riječi, a potom su, prije početka testiranja, dobili pauzu u trajanju od sat vremena. Za to vrijeme nekima je dopušteno da odspavaju oko šest minuta, a ostatak je mogao spavati i dulje.
Zanimljivo je da su studenti probuđeni nakon kratkog šestominutnog drijemanja pokazali bolje rezultate u testu memorije, odnosno pamćenja zadanih riječi.
Prema nekim teorijama procesuiranje pamćenja događa se tokom dubokog sna, dakle, u fazi koja obično počinje tek 20 minuta nakon što osoba zaspi. Znanstvenici koje je vodio dr. Olaf Lahl smatraju kako je vjerojatno da upravo trenutak u kojem osoba tone u san potiče proces u mozgu koji se nastavlja bez obzira na to koliko je dugo ta osoba ostala budna.
"Ovo je prvi dokaz koji nam kaže kako kratak san omogućuje djelotvorno poboljšanje pamćenja", smatra doktor Lahl.
