Dr. Amer Iglica: Kako pušenje povećava rizik od infarkta i moždanog udara

Prema dostupnim podacima, 50-55% svih smrti u Bosni i Hercegovini uzrokovano je bolestima srca i krvnih sudova. Oko 44% odraslih osoba su aktivni pušači, dok je gotovo svaki drugi građanin redovno izložen pasivnom pušenju. Dugoročne studije pokazuju da se rizik značajno smanjuje već u prvoj godini nakon prestanka pušenja.

Savremene epidemiološke studije i međunarodne kardiološke smjernice dosljedno pokazuju da se većina ovih bolesti ne razvija slučajno, već kao rezultat dugotrajnog izlaganja faktorima rizika koji su u velikoj mjeri povezani s načinom života i na koje je moguće djelovati preventivnim mjerama.

Faktori rizika koji najviše opterećuju srce

Velike kohortne studije, koje su pratile milione ispitanika tokom više decenija, pokazale su da se kardiovaskularni rizik postepeno akumulira pod utjecajem nekoliko ključnih faktora.

Po svom značaju i učestalosti, najčešće se izdvajaju: arterijska hipertenzija, poremećaji masnoća u krvi (povišen LDL-holesterol), dijabetes i inzulinska rezistencija, fizička neaktivnost i gojaznost, nezdrava prehrana te hronični psihosocijalni stres. Međutim, važan faktor rizika je i pušenje.

Pušenje i kardiovaskularni sistem - šta kažu naučni dokazi?

Prim. dr. Amer Iglica, specijalista interne medicine, subspecijalista intenzivne medicine i kardiologije, ističe da su štetni efekti pušenja na srce i krvne sudove među najbolje dokumentovanim u savremenoj medicini.

"Brojne kliničke i eksperimentalne studije pokazuju da supstance iz duhanskog dima oštećuju endotel krvnih sudova. Posljedično dolazi do hronične upale i oksidativnog stresa, ubrzanog razvoja ateroskleroze, porasta krvnog pritiska i srčane frekvencije, kao i povećane sklonosti ka trombozi i poremećajima lipidnog profila. Ovi mehanizmi direktno povećavaju rizik od infarkta miokarda i moždanog udara", kazao je Iglica.

Kako ističe, duhanski dim sadrži više od šest hiljada hemijskih supstanci, od kojih je najmanje stotinu dokazano ili potencijalno štetno po zdravlje. Hronična izloženost tim supstancama dovodi do postepenog, često neprimjetnog oštećenja kardiovaskularnog sistema.

Prestanak pušenja i savremeni javnozdravstveni pristupi

Smanjenje izloženosti duhanskom dimu predstavlja ključnu mjeru u smanjenju kardiovaskularnog i ukupnog zdravstvenog rizika. Potpuni prestanak pušenja ostaje primarni i jasno preporučeni cilj savremene medicine. Ipak, kako prim. dr. Iglica ističe, klinička praksa pokazuje da kod određenog broja pacijenata, uprkos ponovljenim pokušajima, dolazi do recidiva.

On dodaje da, u tom kontekstu, mnogobrojna istraživanja prave jasnu razliku između sagorijevanja duhana i tehnologija zagrijavanja duhana, kod kojih ne dolazi do oslobađanja duhanskog dima.

"Iako se ovi proizvodi ne smatraju bezbjednim i ne predstavljaju zamjenu za prestanak pušenja, dostupni podaci ukazuju na značajno niži nivo štetnih supstanci u poređenju s klasičnim cigaretama. Ovakav pristup se u kontekstu javnozdravstvene prevencije razmatra isključivo kao sekundarna i privremena mjera, uz jasno naglašavanje da nulta tolerancija prema pušenju ostaje krajnji cilj", zaključuje dr. Amer Iglica.