Postoje i rijetke vrste
30

Doktorica Berisa Hasanbegović: Karcinom dojke se javlja i kod mlađih žena i kod muškaraca

I. M.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Karcinom dojke je jedan je od čestih karcinoma, a u razvijenom svijetu pojavljuje se kod svake osme žene. Posebna pažnja se posvećuje redovnim pregledima kako bi se karcinom otkrio na ranijim stadijama, a o tome smo razgovarali sa doktoricom Berisom Hasanbegović.

Mr sci. dr Berisa Hasanbegović je jza Klix.ba navela da u Evropi karcinom dojke se dijagnosticira svake dvije minute, a svakih šest minuta jedna žena umre. Karcinom dojke većinom pogađa starije žene, većini bolesnica se dijagnosticira u dobi nakon pedesete godine, ali jednoj od pet žena se dijagnosticira prije pedesete godine. Zabilježeni su slučajevi obolijevanja i 20-tim godinama.

Samopregled dojke je važan dio priče o ranoj detekciji karcinoma dojke, jer se ovim pregledom mogu vidjeti rani simptomi maligne bolesti.

"Neki od primjera su promjena boje i izgleda kože, izbočine ili udubine na koži dojke, iscjedak iz bradavice, te se mogu napipati kvržice unutar dojke i pripadajućih pazušnih limfnih čvorova. Svaki eventualni simptom ili promjena ne znači nužno karcinom, ali može označiti potrebu za ranijim pregledom radiologa", rekla je.

Doktorica je naglasila da samopregled nije zamjena za radiološke metode ranog otkrivanja karcinoma dojke, to jeste mamografiju i ultrazvuk dojki i pripadajućih limfnih čvorova (pazušne i natključne jame).

Jedan od razloga tome jeste i postojanje asimptomatskih slučajeva. Oni se uglavnom odnose na rane stadije bolesti, a mogu se otkriti kontrolnim ili slučajnim mamografskim i ultrazvučnim pregledima.

"Izlječivost takvog ranog stadija karcinoma dojke je 98 posto i to je ono čemu svako zdravstveno prosvijećeno društvo teži. To i jeste cilj redovnih mamografski i ultrazvučnih pregleda, otkriti karcinom dojke u najranijem stadiju, kada ne daje nikakve simptome i kada je izlječiv", pojasnila je.

Razlika između apokrinog i klasičnog karcinoma

Doktorica Hasanbegović je poručila da je karcinom dojke zloćudna bolest koja nastaje u tkivu dojke, uobičajeno u kanalićima (to su kanali kojima mlijeko dolazi do bradavice, duktusi) ili u režnjićima (žlijezde koje proizvode mlijeko, lobusi). Javlja se u muškaraca i žena, iako je procenat pojave karcinoma dojke u muškaraca mali, oko 1 posto.

Invazivni karcinom dojke je naziv koji se odnosi na karcinom koji se proširio izvan kanalića (invazivni duktalni karcinom dojke) ili režnjića (invazivni lobularni karcinom dojke). Oni se dalje mogu klasificirati prema histologiji odnosno tipu ćelija od kojih su građeni: npr. tubularni, mucinozni, medularni i papilarni tumori dojke, koji su rjeđi podtipovi karcinoma dojke.

Invazivni apokrini karcinom je rijedak tip, koji predstavlja oko 1-4 posto svih karcinoma dojke. Građen je od najmanje 90 posto ćelija koje imaju apokrinu morfologiju, to jeste liče na ćelije koje grade kožne žlijezde. Karakteriše ih negativna ekspresija estrogenskih receptora (ER), pozitivna ekspresija androgenih receptora (AR) i često prekomjerna ekspresija HER2/neu proteina (cca 30 posto slučajeva). Liječenje ovog rijetkog podtipa karcinoma dojke ovisi o stadiju bolesti i podrazumijeva hirurgiju i ciljanu terapiju usmjerenu na HER2-receptore (u slučajevima HER2-pozitivnog nalaza), dok je klasična kemoterapija manje efikasna.

Liječenje apokrinog karcinoma još uvijek se istražuje te su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ispitala efikasnost drugih terapijskih opcija.

"Ranije, 2018. godine je objavljen članak koji je analizirao iskustva u liječenju pacijentica sa apokrinim invazivnim karcinomom dojke na Klinici za onkologiju KCU Sarajevo, i tom analizom smo obuhvatili 62 pacijentice. Dakle, imamo zabilježene slučajeve apokrinog karcinoma dojke sa incidencom od 2 posto, što se uklapa u statističke podatke.

Najnovije istraživanje o ovoj vrsti karcinoma objavio je poznati bosanskohercegovački doktor Semir Vranić, a nedavno ga je predstavio kroz predavanje održano na Akademiji nauka i umjetnosti BiH.