Deset načina ishrane povezano sa sporijim starenjem, naučnici ističu: Ne postoji jedna ispravna dijeta

Istraživači su analizirali krvne uzorke i prehrambene navike oko 7.500 žena i muškaraca. Rezultati su prvo dobijeni na 6.470 učesnika Rhineland studije u Bonnu, a potvrđeni su na 1.034 učesnika studije EPIC-Potsdam Njemačkog instituta za ishranu ljudi Potsdam-Rehbrücke. Rad je objavljen u časopisu Nature Communications.

Posmatrano je deset obrazaca ishrane koji se smatraju zdravim, među njima mediteranski, nordijski, biljni i DASH, osmišljen za snižavanje krvnog pritiska. Svaki učesnik dobio je ocjenu za svaki od deset obrazaca, prema tome koliko se njegova ishrana poklapa s njihovim preporukama.

Starost čitana iz DNK

Biološko starenje mjereno je preko hemijskih promjena na DNK, takozvane metilacije, koje se tokom života mijenjaju po ustaljenom obrascu. Istraživači su koristili tri epigenetska sata i obuhvatili oko 850.000 mjesta na DNK, što je, prema njihovim riječima, otprilike dvostruko više nego u većini ranijih studija.

Kod svih deset obrazaca bolja ishrana bila je povezana sa sporijim biološkim starenjem. Razlike među dijetama postoje, ali su male.

"Efekti nisu veliki, ali su mjerljivi i važni za prevenciju. Usporavanjem starenja može se smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starošću, poput demencije ili kardiovaskularnih oboljenja", rekla je Monique Breteler, direktorica za populacijske zdravstvene nauke u DZNE-u i voditeljica Rhineland studije.

Najveća razlika kod pušača

Prema podacima studije, gotovo niko se ne hrani zdravo po svim standardima odjednom: ista osoba često je visoko na skali jedne dijete, a nisko na skali druge.

Više od 70 posto bioloških procesa povezanih s ishranom zajedničko je svim dijetama, a odnose se na strukturu ćelija, ćelijsku signalizaciju i metabolizam. Neki procesi su ipak specifični: oni vezani za srce pojavili su se samo kod DASH dijete, a oni vezani za pamćenje i mišljenje samo kod MIND dijete, osmišljene za zdravlje mozga.

Veza između kvalitetne ishrane i sporijeg starenja bila je najizraženija kod pušača, iako se oni nisu hranili zdravije od nepušača. Biološko objašnjenje još nije poznato. Glavna autorica Juliana Tavares pretpostavlja da pušači imaju više koristi od zdrave ishrane jer im pušenje nanosi veliku štetu.

"Ne treba vam savršena ishrana, to je možda najpraktičnija poruka", rekla je Tavares.

Studija pokazuje povezanost između ishrane i molekularnih pokazatelja starenja, ali sama po sebi ne dokazuje da su dijete uzrokovale sporije starenje.