Coca-Cola, Pepsi i Red Bull bez šećera piju se sve više, a evo šta o njima kažu stručnjaci

Coca-Cola je u izvještaju za drugi kvartal 2026. godine objavila da je Coca-Cola Zero Sugar porasla 16 posto, uz rast u svim geografskim segmentima. Kompanija sada ide i korak dalje: Coca-Cola Zero Zero, verzija bez šećera, kalorija i kofeina, nakon Evrope se širi i na Aziju i Latinsku Ameriku. Upravo taj proizvod posljednjih mjeseci kruži društvenim mrežama pod nazivom "Triple Z".

Sličan trend bilježi i konkurencija. Izvršni direktor PepsiCo-a Ramon Laguarta naveo je u julu da je organski obim kompanije ove godine rastao najbržim tempom od 2022., između ostalog zahvaljujući energetskim pićima i varijantama bez šećera.

Šta je zapravo u limenci

Zero pića imaju isti osnovni sastav kao klasična: gaziranu vodu, arome, kiseline i boje. Razlika je u tome što je šećer zamijenjen zaslađivačima koji su višestruko slađi od šećera, pa ih je dovoljna vrlo mala količina, a kalorija praktično nema.

Proizvođači zaslađivače često kombinuju kako bi okus bio što bliži originalu, jer svaki ima nešto drugačiji profil slatkoće i naknadni okus. Na pakovanjima iz domaće prodaje lako je vidjeti da se kombinacije razlikuju. Coca-Cola Zero zaslađena je ciklamatima, acesulfamom K i aspartamom, Pepsi Zero Sugar aspartamom i acesulfamom K, a Red Bull Zero sukralozom, ciklamatom i saharinom, bez aspartama. Obje kole bez šećera proizvode se u BiH, Coca-Cola Zero u Hadžićima, a Pepsi Zero Sugar za kompaniju Mattoni BH.

Pića s aspartamom moraju na deklaraciji imati oznaku da sadrže izvor fenilalanina, i ta oznaka se nalazi i na Coca-Coli Zero i na Pepsiju Zero Sugar. To je važno za osobe s rijetkom nasljednom bolešću fenilketonurijom, koje fenilalanin ne smiju unositi.

Ni "zero calories" nije uvijek doslovno nula. Na limenci Red Bulla Zero na vrhu piše "Zero calories", a u tabeli nutritivnih vrijednosti dvije kilokalorije na 100 mililitara, što je oko pet kilokalorija po limenci. Kod Coca-Cole Zero i Pepsija Zero Sugar to je jedna kilokalorija na 250 mililitara.

"Zero" se, međutim, odnosi samo na šećer i kalorije. Kofein u većini ovih pića ostaje. Litar Coca-Cole Zero sadrži 96 miligrama kofeina, a energetska pića bez šećera i dalje su prije svega energetska pića. Ostaju i kiseline, zbog kojih stomatolozi upozoravaju da ni gazirana pića bez šećera nisu bezazlena za zubnu gleđ.

SZO: Zaslađivači ne pomažu u mršavljenju

Svjetska zdravstvena organizacija je u maju 2023. objavila smjernicu koja ne preporučuje korištenje zaslađivača bez šećera za kontrolu tjelesne težine ili smanjenje rizika od nezaraznih bolesti.

Preporuka se zasniva na sistematskom pregledu istraživanja, prema kojem zaslađivači ne donose dugoročnu korist u smanjenju tjelesne masti ni kod odraslih ni kod djece. Pregled ukazuje i na moguće neželjene efekte dugotrajne upotrebe, poput povećanog rizika od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti kod odraslih.

"Zamjena slobodnih šećera zaslađivačima dugoročno ne pomaže u kontroli težine", izjavio je tada Francesco Branca, direktor odjela za ishranu i sigurnost hrane SZO-a. Prema njegovim riječima, zaslađivači nisu neophodni u ishrani i nemaju nutritivnu vrijednost.

Važno je da se preporuka odnosi na sve osim na osobe koje već imaju dijabetes. Smjernica je pritom uslovna, a stručnjaci su upozorili na njena ograničenja. Prema reakcijama koje je prikupio britanski Science Media Centre, većina analiziranih kliničkih studija nije direktno poredila zamjenu šećera zaslađivačima, pa su zaključci izvedeni posredno.

Aspartam: "Moguće kancerogen", ali u granicama siguran

Najviše pažnje izazvao je aspartam. U julu 2023. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ga je u grupu 2B, odnosno "moguće kancerogene za ljude", navodeći "ograničene dokaze". Istovremeno je stručni komitet SZO-a i FAO-a (JECFA) potvrdio prihvatljivi dnevni unos od 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine.

Ova dva stava nisu kontradiktorna. IARC procjenjuje da li neka supstanca uopće može izazvati rak, a JECFA koliki je rizik pri stvarnim količinama koje ljudi unose. Prema primjeru koji je naveo JECFA, odrasla osoba od 70 kilograma morala bi popiti više od 9 do 14 limenki dijetalnog pića dnevno da bi prešla prihvatljivi unos, pod pretpostavkom da aspartam ne unosi iz drugih izvora.

Energetska pića: Pazite na kofein

Kod energetskih pića "zero" se odnosi samo na šećer. Na limenci Red Bull Zero kupljenoj u BiH navedeno je 32 miligrama kofeina na 100 mililitara, odnosno 80 miligrama u limenci od 250 mililitara, koliko ima i klasična verzija. Piće sadrži i 1.000 miligrama taurina po limenci, a na deklaraciji stoji upozorenje da ima visok udio kofeina i da se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ocijenila je da pojedinačne doze do 200 miligrama kofeina iz svih izvora i dnevni unos do 400 miligrama nisu sigurnosni rizik za zdrave odrasle osobe, osim za trudnice. Za trudnice je granica 200 miligrama dnevno. Za djecu i adolescente EFSA predlaže granicu od tri miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno.

To znači da je za tinejdžera od 50 kilograma granica 150 miligrama dnevno, što su manje od dvije limenke energetskog pića. U taj unos ulaze i kafa, čaj i gazirani sokovi s kofeinom. EFSA upozorava i da već 100 miligrama kofeina kod nekih odraslih može uticati na trajanje i kvalitet sna, posebno ako se unese pred spavanje.

Šta kažu domaći stručnjaci

Fitness trener i nutricionista Jasmin Jašarević, koji više od deset godina radi s klijentima, za Klix.ba kaže da je kod zero pića udio šećera nizak ili minimalan, ali da se to nadoknađuje drugim zaslađivačima, od kojih neki, prema njegovom mišljenju, nisu dovoljno istraženi.

"Ljudi često padaju na marketinške trikove, a zero pića znaju biti dio toga", kaže Jašarević.

Ističe da u profesionalnom smislu postoje dobri argumenti za zero pića, jer su njihove nutritivne deklaracije objektivno bolje, ali da on lično nije za njih.

"Ako se pije Coca-Cola, ja sam više za to da to bude Coca-Cola u tradicionalnom obliku nego zero varijanta", kaže on.

Kada je riječ o umjerenosti, savjetuje da to ne bude više od čaše dnevno, bilo uz obrok ili u društvu.

Najveći problem vidi u energetskim pićima, posebno kod djece i mladih.

"Opasno je ono što nije dovoljno istraženo i ono što nismo ni svjesni da unosimo", kaže Jašarević, dodajući da energetska pića mogu štetno uticati na rad srca i krvnih sudova.

Upozorava i da su energetska pića kod nas jeftina, pa su djeci dostupna i sa skromnim školskim džeparcem.

Institucije i stručnjaci slažu se u jednom: zero pića nisu sredstvo za mršavljenje niti zdrav napitak, a kod energetskih pića oprez je potreban bez obzira na to imaju li šećera ili ne. Najbolja zamjena za zaslađene sokove i dalje je voda ili nezaslađeni napici.