Zdravlje
9

Aparati za sušenje ruku ostavljaju više bakterija na koži?

Klix.ba
Nove generacije aparata za brzo sušenje ruku u javnosti su se pojavile prije nekih sedam godina, a mnogi su se obradovali sušenju ruku i ubijanju bakterija u samo 10 sekundi. Međutim, stvari nisu ispale baš onako kako su najavljivane.

Ispostavilo se da ovi aparati imaju čitav niz mana. Prije svega, veoma su bučni, poput ulične bušilice, a neki stručnjaci tvrde da im treba mnogo više vremena da osuše ruke nego što to proizvođači navode, a tu su i bakterije.

Papirni ručnici protiv aparata

Bakterije se puno brže šire na mokrim rukama te ukoliko se često rukujete, a ne osušite svoje ruke kako treba – niste se morali ni truditi da ih operete.

"Studije su pokazale da se bakterije na mokrim rukama prenose hiljadu puta brže", kaže mikrobiologinja Karen Clark iz kompanije Dyson.

Najveći svjetski proizvođači ovih aparata, Dyson i Kimberly-Clark, svim silama se trude da nas uvjere u svoju brigu o higijeni i planeti. Kimberly-Clark su objavili istraživanje kako mlazni aparati za sušenje čak i povećavaju broj bakterija na rukama. Iako ne mogu da objasne zašto je to tako, vjeruju da razlog leži u tome što ruke ostaju vlažne i postoji veća vjerovatnoća da pokupe nove bakterije iz okoline.

Prema njihovom istraživanju, papirni ručnici su najefikasniji način za sušenje ruku. Tu tvrdnju je Dyson pobio svojim izvještajem koji pokazuje kako su aparati jednako higijenski kao i papirni ručnici.

Nezavisni stručnjaci se slažu sa ovom tvrdnjom i navode kako je nemoguće reći koji je način sušenja bolji, već da to ovisi o datom trenutku i okolnosti.

Nemojte trljati ruke

Veliki broj nas trlja ruke ispod aparata, kako bismo ubrzali proces sušenja, ali studija koju je za Dyson sproveo Univerzitet u Bradfordu pokazuje kako se na ovaj način samo povećava broj bakterija. Važno je i ne dodirivati unutrašnjost aparata, budući da se tu nalazi veliki broj bakterija.

Brojite do 20

"U našim studijama nismo nikada otkrili da je neki aparat za sušenje ruku dostigao zadatu osušenost u samo 10 sekundi. Otkrili smo i da je 20 sekundi najefikasnije vrijeme, ali će rijetko ko od nas ostati toliko da suši ruke", kaže mikrobiolog Ron Cuttler.

Najbolji metod, prema Cuttleru, je prvo prosušiti ruke aparatom, a zatim sušenje dovršiti papirnim ručnikom.

Utjecaj buke

Prošlog mjeseca su naučnici sa Univerziteta u Londonu otkrili kako buka iz aparata "terorizira starije ljude, ljude sa dijagnozom poput demencije i hiperakuzije, a može dovesti do preosjetljivosti na zvuk, pogotovo kod djece sa autizmom i Asperbergovim sindromom.

John Levack Drever, čelnik jedinice za praktična istraživanja zvuka Univerziteta Goldsmith, navodi kako mnogi brzi aparati za sušenje ruku imaju znatno viši nivo buke od onih reklamiranih.

"Razumijem i cijenim to što se bore za higijenu i ergonomiju, ali dolazimo u situaciju da će ljudi prestati prati i sušiti ruke", kaže Drever i dodaje kako bi proizvođači trebali malo promisliti i o buci u svom budućem dizajniranju.

Pranje je važno

"Mislim da nije toliki problem kako neko suši ruke, već kako ih pere", kaže mikrobiolog Hugh Pennington. Istraživači su 2008. stavili dispenzere sa tečnim sapunom u toalete na benzinskim pumpama širom Velike Britanije. Od 200 hiljada ljudi koji su koristili toalet, samo je 32 posto muškaraca i 64 posto žena koristilo dispenzer.

Pennington savjetuje da ruke treba staviti pod toplu vodu, koristiti sapun i dobro trljati do zglobova, između prstiju te oko noktiju, otprilike 20 sekundi.