Istraživanja, obavljeno na 1.000 odraslih Amerikanaca, je pokazalo i veoma slabu informiranost građana SAD o dobrim i lošim mastima, prenosi Reuters.
Tako je 42 posto njih izjavilo kako nastoji da smanji unos korisnih polinezasićenih masnih kiselina (kojih ima u ribi i nekim produktima integralnih žitarica), a 38 da pokušava da manje konzumira, također zdrave, mononezasićene masne kiseline, koje se mogu naći u koštunjavim plodovima, avokadu i nekim biljnim uljima.
Utješno je, ipak, da 70 posto ispitanika nastoji da smanji unos nezdravih zasićenih masnih kiselina, što je 13 posto više nego što je registrirano u poršlogodišnjem istraživanju Savjeta. Značajni izvori zasićenih masnoća su meso, mliječni proizvodi, kokosovo i palmino ulje.
Iako čak 84 oosto Amerikanaca tvrdi da se iz zdravstvenih razloga bavi nekom fizičkom aktivnošću makar jednom sedmično, svega 44 posto njih kaže da održava željenu težinu kombinacijom uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti.
Najveći broj američkih ispitanika, 80 posto njih, upoznat je sa činjenicom da postoje naročito korisni prehrambeni proizvodi, koji mogu da doprinesu zdravlju srca ili nekog drugog organa, ali samo 42 posto njih konzumira takvu hranu.
"Potrošači su zainteresirani za zdravlje, žele da žive zdravo, ali imaju ogromne probleme da to i ostvare", zaključuje Susan Bora, predsjednica IFIC-a. Ona za to okrivljuje izuzetno brz način života i zbunjujuću mješavinu informacija.
Bora građane SAD-a savjetuje da se drže provjerenih izvora informiranja i da ne pokušaavaju da odjednom promijene život, već da na putu ka zdravlju napreduju korak po korak, što će dugoročno dati najbolje rezultate.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
