Dan sigurnosti hrane
40

Više od 420.000 ljudi umire godišnje od konzumiranja hrane onečišćene hemikalijama

S.H.P.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Širom planete zemlje danas se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane.

Nakon što je u decembru 2018. godine Generalna skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobija sve više na značaju, istakli su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

"Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od sedamnaest ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. godine", rekao je magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.

Uticaj na ekonomiju

Nesigurna hrana ima ogroman uticaj na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se više od 600 miliona ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili hemikalijama.

Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna hrana također ograničava trgovinu. Bolesti koje se prenose hranom obično su zarazne ili toksične prirode najčešče uzrokovane od strane bakterija, virusa, parazita ili hemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu.

Vrijednost trgovine hranom je otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou.

"Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje", navode iz Instituta.

Klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla.

"Sigurnost hrane se nerijetko uzima zdravo za gotovo. Često je to nebitan problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je onečišćena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim tvarima uzrokuje više od 200 bolesti - u rasponu od dijareje do karcinoma", ističe Čaušević.

U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima učestvuju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i utjecajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.