Više dnevnog svjetla, ali i veći rizik od srčanog udara
Ipak, mnogi se ne slažu s tom teorijom, tako da je nekoliko zemalja svijeta ukinulo ljetno računanje vremena. Među njima je i Kazahstan koji je nakon provedenog istraživanja zaključio da preko 51 posto građana loše reaguje na takvu promjenu.
Također, jedna švedska studija je pokazala da se ponedjeljkom nakon pomijeranja kazaljki na satu dešava veći broj saobraćajnih nesreća jer ljudi izgube sat vremena sna tokom vikenda.
Zbog pomijeranja kazaljki nerijetko dođe i do gužve u prijevozu, kašnjenju vozova, pa ponekad i do totalnog kolapsa saobraćaja i prave zbrke.
Ljetno računanje vremena, također, ima veliki utjecaj na zdravlje čovjeka, kao i na njegov unutrašnji sat.
"Cirkadijalni ritam određuje unutrašnji sat koji je smješten u hipotalamusu i koji nam govori kada trebamo ići na spavanje, a kada nam je dovoljno sna i trebamo ustati. Neke studije su pokazale da se remećenjem tog ritma povećava rizik od srčanog udara", kazao je Marc Scholsberg liječnik u jednoj bolnici u Washingtonu, prenosi CNN.
Također, australska studija je pokazala da se prelaskom na ljetno računanje vremena povećava i broj samoubistava, posebno među muškarcima.
No, pomijeranje kazaljki unaprijed ima i svoje prednosti. Ljudi voze mnogo sigurnije i opreznije tokom ljetnog računanja vremena te je samim time broj saobraćajnih nesreća manji, a ljudi imaju i sat vremena više da uživaju na suncu, šetaju, rade u vrtu ili jednostavno uživaju u nešto dužem danu.
Inače, ljetno računanje vremena se prvi put koristilo za vrijeme Prvog svjetskog rata. U teoriji, ljetnim računanjem vremena se štedi gorivo i energija, jer se smanjuje potreba za umjetnim svjetlom.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
