Fizičar Jose Luis Aragon sa National Autonomous Univerziteta u Meksiku i njegovi suradnici, otkrili su kako specifična igra svjetla i tame koja dominira u djelima Van Gogha zapravo savršeno odgovara složenoj matematičkoj strukturi turbulentnih kretanja u prirodi.
Istraživači su sigurni kako krivudava neba na nekim od posljednjih Van Goghovih slika, poput The Starry Night(1889.god.), Road with Cypress and Star (1890.god.) te Wheat Field with Crows(1890.god.) sadrže karakterističan statistički obris turbulencije.
Pomenuta remek djela stvorena su u periodu slabog mentalnog zdravlja umjetnika. Poznato je da Van Gogh doživio mnoge psihotične epizode popraćene halucinacijama, lakšim napadima i povremenim gubicima svijesti, što su mogući simptomi epilepsije.
"Mi vjerujemo da je u intenzivnijim stanjima psihoze van Gogh posjedovao jedinstvenu moć oslikavanja prave turbulencije." –izjavio je profesor Aragon.
U prilog mišljenju stručnjaka svakako stoji činjenica da u djelima naslikanim u periodu stabilnog duševnog stanja umjetnika, zahvaljujući propisanim smirujućim sredstvima, nisu otkrivena turbulentna kretanja. Takav primjer je svakako Self-portrait with Pipe and Bandaged Ear(1888. god.).
Naučnici se stoljećima muče oko adekvatne deskripcije turbulentnih kretanja. Neki naučnici ovaj problem smatraju mnogo težim od same kvantne mehanike. Iako tačna definicija turbulencije još uvijek nije postavljena, jedan od temelja moderne teorije turbulencije svakako je teorija koju je četrdesetih godina postavio sovjetski naučnik Andrej Nikolajević Kolmogorov.
Kolmogorov je otkrio specifičnu matematičku vezu između fluktuacija brzine kretanja i nivoa na kojem dolazi do trenja. Kolmogorovo istraživanje omogućilo je postavljanje jednačine koja opisuje vjerovatnoću određivanja specifične razlike ubrzanja između bilo koje dvije tačke fluida. Dati odnosi su definisani kao Kolmogorova skala.
Zadatak Aragona i njegovih kolega bilo je otkrivanje bilokakvog traga Kolmogorove turbulencije na van Goghovim slikama.
"Turbulentno je pridjev koji se najčešće koristi u opisu remek djela Vincenta van Gogha. Mi smo samo pokušali kvantificirati njegovu turbulenciju. "– izjavio je profesor Aragon.
Istraživači su koristili digitalne prikaze djela uz pretpostavku da dva piksela na određenoj udaljenosti imaju isti nivo jasnoće tj. intenzitet svjetlosti. "Naše oči su više osjetljive na promjene intenziteta svjetlosti nego na promjene boje. A najviše detalja sa platna sadržano je u rasporedu jačine svjetlosti." -izjavili su stručnjaci.
Testovi su pokazali da čak nekoliko van Goghovih djela odgovara Kolmogorovoj skali po vjerovatnoći distribucije svjetlih i tamnih tonova.
Van Gogh je čini se jedini umjetnik koji je uspio oslikati turbulenciju takvom matematičkom preciznošću.Tako je npr. The Scream, djelo Edvarda Munchova inspirisano van Goghovim krivuljama, ali raspored svjetla i tame ne odgovara Kolomogorovoj teoriji.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
