Jednom kada putovanje završi oni koji su putovali ne osjećaju se ništa bolje od onih koji su ostali kod kuće, piše Marta Zaraska za Washington Post.
Po jednom istraživanju iz Holandije, iako uživamo u ponekim sretnim trenucima tokom odmora na moru ili planinama ni ti odmori nisu u cijelosti divni. Jeroen Nawijn s holandskog univerziteta u Bredi utvrdio je krivulju sreće na odmoru. Naše je raspoložennje na najnižem nivou tokom prve desetine praznika a prilično je visoko tokom "glavnog" dijela odmora koji obuhvata oko 70 posto vremena. Dan prije povratka raspoloženje osjetno poraste.
"Prvih nekoliko dana putovanja čine se posebno neugodni, čak i opasni", rekao je Nawijn. Tada je i najveća vjerojatnost da turist postane žrtvom putničke dijareje pa čak, u slučaju najnesretnijih, problema sa srcem.
Philip Pearce sa univerziteta James Cook u Australiji proučavao je turiste koji su posjećivali tropske otoke Velikog koraljnog grebena i utvrdio da su njihova raspoloženja bila posebno negativna drugog i trećeg dana praznika, a tada su pojavljivalo i najviše zdravstvenih problema. Među tim problemima su svrbež, umor, alergije, infekcija uha i astma.
No, loše ne čine samo nove klime i kulturalne razlike nego i samo slobodno vrijeme. Ad Vingerhoets koji se bavi proučavanjem kvalitete života na holandskom univerzitetu u Tilburgu, to naziva "bolešću slobodnog vremena". Kod ljudi koji pate od toga simptomi bolesti pojavljuju tokom vikenda i odmora iako se rijetko osjećaju loše dok rade, rekao je.
Vingerhoets vjeruje da je bolest slobodnog vremena, nesposobnost opuštanja i prihvaćanja ritma života van onoga koji uvjetuje zaposlenje, prisutnija među ljudima koji žive u velikim gradovima. Kod onih koji pate od tog sindroma kada počinje njihovo slobodno vrijeme dolazi do glavobolje, bolova u mišićima, mučnine i simptoma poput onih koji se pojavljuju kod gripe.
Vingerhoets tu pojavu povezuje s "radoholičarstvom" i napominje da su posebno podložni toj bolesti oni koji rade na odgovornim i zahtjevnim položajima.
Čak i ako uspijemo uživati u našim praznicima čim se vratimo kući dobro raspoložennje počinje nestajati. Nakon dvije sedmice nestaju gotovo svi pozitivni učinci odmora.
U studiji holandskih turista koji su bili manje napeti i povišenijeg raspoloženja tokom putovanja ti su učinci gotovo poputno nestali u prvoj sedmici svakodnevice. Nawijn vjeruje da turisti svoja svakodnevna iskustva uspoređuju sa srećom koju su osjećali na praznicima što umanjuje njihovo zadovoljstvo uobičajenim životom.
No, napominju stručnjaci, naša ocjena kvalitete života je općenito prilično stabilna i više ovisi o našoj osobnosti nego o onome što nam se događa.
Na pitanje kako iscijediti više sreće iz naših praznika, istraživanja kažu da treba češće kraće putovati umjesto da se rjeđe koriste dugi praznici. Nawijn je u studiji iz 2010. zaključio da su nam najblagotvorniji odmori od dva do šest dana.
Pored toga treba nastojati praznike provoditi aktivno. Vježba nas, kažu istraživanja, ne čini samo zdravima nego i sretnima.
Zatim, kako bi izbjegli nagli pad raspoloženja nakon praznika, nemojte se vraćati u nedjelju. Druga studija pokazala je da ako se vratimo u četvrtak ili petak možemo se sačuvati od šoka koje nose zahtjevi na radnom mjestu i duže očuvati dobro raspoloženje s odmora.
Onima koji pate od bolesti slobodnog vremena, Vingerhoets preporučuje aktivnu tjelovježbu prije odlaska na odmor kako bi se tijelo opustilo.
I, naposlijetku, uživajte u planiranju odmora i putovanja. Nawijn je ispitavši 1530 turista otkrio da pripreme podižu raspoloženje.
