Svjetski dan urtikarije: Kada koprivnjača nije samo prolazna alergijska reakcija

Ovogodišnja kampanja nosi poruku "Preuzmite kontrolu: od svrbeža do razumijevanja", podsjećajući da je urtikarija mnogo više od promjena koje vidimo na koži.

Kada se spomene urtikarija ili koprivnjača, većina ljudi pomisli na prolaznu alergijsku reakciju. Međutim, za veliki broj pacijenata to je hronična bolest koja traje mjesecima ili godinama i značajno utiče na svakodnevni život. Više o ovoj bolesti govorila je prof. dr. Emina Kasumagić Halilović, spec. dermatovenerolog, subspecijalista kliničke imunologije i alergologije.

Šta je urtikarija?

"Urtikarija se manifestuje pojavom uzdignutih promjena na koži poznatih kao urtike, koje svrbe i mogu nestati za nekoliko sati i ponovo se pojaviti na drugom mjestu. Kod dijela pacijenata javlja se i angioedem, odnosno otok dubljih slojeva kože i potkožnog tkiva, najčešće na usnama, kapcima, licu ili ekstremitetima. Dominantan simptom je intenzivan svrbež, a ponekad i osjećaj pečenja. Urtike se obično povlače unutar 30 minuta do 24 sata i ne ostavljaju trajne promjene na koži", ističe Kasumagić Halilović.

Kako navodi, prema trajanju simptoma, urtikarija se dijeli na akutnu i hroničnu. Akutna urtikarija traje kraće od šest sedmica i često je povezana s infekcijama, lijekovima ili drugim prolaznim okidačima. Hronična urtikarija traje duže od šest sedmica, a njen najčešći oblik je hronična spontana urtikarija (HSU), kod koje se simptomi javljaju bez jasnog vanjskog uzroka. HSU pogađa dvostruko više žena nego muškaraca, a najčešće se javlja kod radno sposobne populacije 20–40 god.

Drugi, rjeđi oblik, hronične urtikarije je inducirana hronična urtikarija, kod koje promjene nastaju usljed određenih faktora poput hladnoće, toplote, pritiska, fizičkog napora ili izlaganja suncu.

Nije svaka urtikarija alergija

Istraživanja navode da se dijagnoza hronične sponatne urtikarije u prosjeku utvrđuje dvije godine od nastupa simptoma. Stručnjaci u Bosni i Hercegovini upozoravaju da je svijest o ovoj bolesti nedovoljna i u našoj zemlji, zbog čega mnogi pacijenti dugo traže odgovore i odgovarajuću terapiju.

"Jedan od najčešćih razloga zbog kojeg pacijenti kasne s dijagnozom jeste uvjerenje da se iza simptoma mora kriti određena alergija. Zbog toga prolaze kroz brojna alergološka testiranja, uvode restriktivne dijete i često samostalno pokušavaju pronaći krivca za svoje tegobe. Međutim, kod hronične spontane urtikarije uzrok se često ne može jasno identificirati", ističe Kasumagić Halilović.

Upravo zbog toga važna je pravilna dijagnoza i edukacija, ne samo pacijenata nego i ljekara primarne zdravstvene zaštite i hitnih službi, kako bi se izbjegla nepotrebna testiranja i dugotrajno lutanje kroz zdravstveni sistem. Kasumagić Halilović kazala je kako ranije prepoznavanje bolesti može značajno skratiti put do adekvatnog liječenja.

Kvalitet života pod stalnim pritiskom

Za osobe koje žive s hroničnom urtikarijom najveći problem često nije sam osip, već njegova nepredvidivost. Simptomi se mogu povući i ponovo javiti bez upozorenja, što kod pacijenata stvara osjećaj nesigurnosti i gubitka kontrole nad vlastitim životom.

"Posebno opterećujući može biti angioedem, koji mnogim pacijentima izaziva strah od novog pogoršanja. Dermatolozi ističu da kod dijela oboljelih upravo psihološki teret bolesti postaje jednako značajan kao i fizički simptomi. Hronična spontana urtikarija značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje, kvalitet sna i međuljudske odnose pacijenata. Osim ličnog opterećenja, bolest nosi i značajan društveno-ekonomski teret kroz smanjenu produktivnost i povećane troškove zdravstvene zaštite", pojašnjava Kasumagić Halilović.

Vrijeme za bolje razumijevanje bolesti

Upravo zbog navedenog, međunarodne smjernice za hroničnu spontanu urtikariju jasno preporučuju da se bolest treba aktivno liječiti do potpune kontrole.

"Liječenje se zasniva na postepenom pristupu, pri čemu su antihistaminici druge generacije prva linija terapije, dok su za pacijente kod kojih se bolest ne može adekvatno kontrolisati danas u svijetu dostupne i druge naprednije terapijske opcije. Cilj je postići što efikasniju i sigurniju kontrolu simptoma, uz istovremenu normalizaciju kvaliteta života. Zbog toga liječenje nije jednokratna odluka, već kontinuirani, dinamični proces koji se zasniva na stalnoj procjeni stanja pacijenata i odabiru terapije s ciljem poboljšanja kvalitete života", zaključuje Kasumagić Halilović.

Svjetski dan urtikarije prilika je da podsjetimo kako se ne radi samo o prolaznom osipu, već o hroničnoj bolesti koja zaslužuje više pažnje, razumijevanja i adekvatnog liječenja. Veća svijest među pacijentima, zdravstvenim radnicima i donosiocima odluka prvi je korak ka tome da osobe koje žive s ovom bolešću brže dođu do dijagnoze, odgovarajuće terapije i boljeg kvaliteta života.

Objavu članka sponzorisala je kompanija Novartis Pharma Services Inc., Predstavništvo u BiH; FA- 11802790