Sezona zimnice donosi i nove ideje: Bh. domaćice pripremaju kiselu salatu od jaja prepelice i ajvar s vrganjima

Iako su police trgovina pune industrijskih proizvoda, domaća zimnica ima neprocjenjivu vrijednost, jer svaka tegla nosi dio porodične priče, miris djetinjstva i osjećaj pripadnosti. Za razliku od urbanih dijelova, u ruralnijim bh. sredinama tradicija se i dalje neumoljivo čuva.

U predjelima sjeveroistočne Bosne priprema zimnice okuplja porodicu. Djeca uče kako se slažu krastavci u tegle, stariji savjetuju o količini soli ili sirćeta, a smijeh se širi kuhinjom dok se probaju prvi zalogaji.

U proteklom periodu prava radna atmosfera vladala je u domu vlaseničke porodice Stanišić, a osim za ličnu upotrebu, dio je namijenjen i za prodaju.

"Sva slana i slatka zimnica je pripremljena, a od prošle godine sam uvela jednu novinu i riječ je o pripremi ajvara s vrganjima. On se priprema kao i tradicionalni, samo što se u ovom slučaju koristi zelena paprika i vrganji. Cijeli postupak je zahtjevan prvenstveno zbog pečenja i čišćenja paprika, uz dodatno prženje", kaže u razgovoru za Klix.ba Olja Stanišić.

Dašak savremenosti u zimnicu donosi 28-godišnja Adelina Malčinović iz Vlasenice, koja na poseban način priprema salatu od jaja japanske prepelice. Ova kisela salata, kako nam pojašnjava, odličan je prilog glavnim jelima u hladnim zimskim danima.

"Procedura pripreme uopće nije zahtjevna. Prvenstveno jaja skuham i oljuštim, nakon čega ih stavljam u teglu s raznim vrstama povrća poput ljutih paprika, bijelog i crvenog luka, peršuna i slično. Dodajem vodu i nakon toga vršim pasterizaciju. Ovo je modernija vrsta zimnice, a prepeličija jaja su poznata kao izuzetno zdrava", priča nam Malčinović.

U bh. teglama se u jesenjem periodu smjenjuju boje i ukusi, a osim ajvara, tu su i pinđur, turšija, kiseli krastavci, paradajz-sok, džemovi od šljiva, jabuka i smokava... Svaki od tih pripravaka podsjeća da se ljepota tradicije ne mjeri samo estetikom, već i trudom, vremenom i zajedništvom.

S druge strane, u hladnim zimskim danima na poseban način nas griju supe i čorbe, a bosanske pite zadovoljit će i najistančanija nepca. Za to se često koristi tarhana, ali i domaća sušena kora, poznatija i kao mlinci, a koje se i dalje pripremaju u određenim bh. sredinama.

"Kada govorimo o mlincima, oni se pripremaju s brašnom i jajima kao glavnim sastojcima. Prema receptu, na 100 grama brašna se dodaje jedno jaje. To zakuham s vodom, posolim po potrebi, a tijesto treba biti tvrđe u odnosu na klasično. Nakon što je 'odstojalo', slijedi razvijanje tijesta koje treba biti malo deblje i onda dolazimo do sušenja. Nekada se to radilo na platama, a danas na električnom roštilju. Te kore se koriste za pripremu maslenice, pite s mesom ili sirom te lazanje", pojašnjava nam Suada Selimović iz Đulića nadomak Zvornika.

U svom domu je također pripremala i tarhanu, tradicionalni sastojak za koji ima naslijeđen recept od nene.

"Tarhanu pripremam s paradajz sosom. Prvenstveno paradajz isječem na kriške, pustim da se voda dobro iscijedi, a onda ga izblendam i dodam jaja. Tijesto zakuham sa tim sosom u čvrstoj smjesi i ostavim izvjestan period da 'odstoji'. Nakon toga tijesto isječem na manje komade, dodatno stavim u blender koji ga usitni i ostavljam na sušenje. Takvu tarhanu koristim za supe i kao dodatak ostalim jelima jer ima zaista poseban ukus", dodaje Đulić.

Sve naše sagovornice svoje zimnice i proizvode su izložile u okviru Sajma proizvoda žena sa sela, na kojem su se u Tuzli predstavile vrijedne članice Mreže žena u Podrinju.

Sajam je okupio žene koje svojim radom, upornošću i ljubavlju prema zemlji čuvaju tradiciju i stvaraju prilike za bolji život u svojim zajednicama.

"Ove godine smo imali više od 80 žena iz Podrinja i Kladnja koje su izložile svoje proizvode u povodu Međunarodnog dana žena na selu. Ovaj sajam nam je pokazao još jednom da žene imaju volju i osnove za razvoj biznisa, ali im je potrebna dodatna mehanizacija i podrška. Mi radimo na povezivanju i pravljenju pristupa ka tržištu, a jedan od planova je i otvaranje prodavnice u kojoj bi bili izloženi njihovi proizvodi", kazala nam je Mima Dahić iz Udruženja Vive žene koje je organiziralo događaj.

Posjetitelji su imali priliku da kupe i probaju domaće voće, povrće, mliječne proizvode, med, pripremljeme zimnice, kao i različite tradicionalne rukotvorine, a sve je nastalo u domaćinstvima seoskih žena.