Najstarija u BiH
72

Ramazan u Ustikolini: Turhan Emin-begova džamija vraća život na Drinu

Piše: E. A.
(Foto: Klix.ba)
Obnovom Turhan Emin-begove džamije, najstarije u BiH, u Ustikolinu se vratio život, bez obzira na sve demografske i druge poremećaje koji potresaju malu općinu koju naseljava blizu dvije hiljade ljudi.

Ustikoljani se nerijetko pohvale činjenicom da je džamija sagrađena 1448. godine, mnogo prije dolaska Osmanlija u Bosnu.

Ramazan je na obale Drine, u gradić, njegove džamije i mesdžide vratio ljude. Dolaze na teravije, mukabele, mevlude i zajedničke iftare.

"Ramazan je najljepše vrijeme koje jedan vjernik može doživjeti. Ustikolina duboko duhovno živi mjesec posta. Imamo sreću da je džamija u centru naselja, da su djeca, omladina i stariji vezani za džamiju, jer Ustikolina ima dugu tradiciju. Bez obzira na demografske i kulturološke poremećaje u posljednjim decenijama, nikada ta veza nije raskinuta. Ponekad vam se učini da je džamija poluprazna ili prazna, ali ona je čvrsta i traje", priča za Klix.ba Senad Čengić, predsjednik Medžlisa IZ Ustikolina.

Iftari, mukabele, predavanja...

Kako tvrdi Čengić, ramazan u Ustikolini bude bogat, raznovrstan, ljudi su bliži jedni drugima i više je prilika za susrete. Ono što Islamska zajednica nudi na kulturološkom i obrazovnom planu najviše je što se dešava u ovom mjestu. Bez toga bi ovdje bukvalno bilo pusto, jer se na kulturnom planu ne događa ništa ozbiljno.

"Islamska zajednica to čini na različite načine, od predavanja, okupljanja ljudi, izdavačke djelatnosti, rekonstrukcije, restauracije i zaštite mezarja. Mi imamo tzv. Ustikoljansko ljeto koje je postalo pomodarstvo u BiH posljednjih 20-ak godina, a neko ko se razumije i u muziku i u kulturu tih dana treba da ode iz Ustikoline. Nije to drugačije ni u Goraždu i drugim mjestima. Mi smo zaboravili kulturu, izbacili smo je i u tom kontekstu hoću da naglasim važnost Islamske zajednice koja autentično tumači tradiciju, vjeru i vrijednosti islama i ljudske, humane vrijednosti. Mi na različitim projektima radimo i na humanitarnom planu, prepoznajemo i ispravljamo greške sistema gdje god je to moguće", priča Čengić.

Pored Turhan Emin-begove džamije namazi se redovno obavljaju i u džamiji u Jabuci, a u mesdžidima u selima Smjeća i Mazina vjernici se tokom ramazana okupljaju na teravijama. Česte su posjete i mesdžidu u Zebinoj šumi, dok se tokom cijelog ramazana okupljaju u mesdžidu u Mrđelićima. Uz ramazan će 'oživjeti' i jedan od najstarijih mesdžida na ovom području, u selu Borovinići u entitetu RS, koji nije uništen tokom rata, ali je rekonstruisan zahvaljujući džematlijama.

"Teravije se obavljaju i po kućama u Cvilinu, Odžaku, u Ljubuši i drugim mjestima na području džemata Ustikolina, pored toga imamo organiziranu teraviju u Kazneno-popravnom zavodu, obavljamo i džume i vjerske pouke za one koji to žele", kaže Čengić.

Zanimljivo je da su nedavno u Cvilinu u Ustikolini otkopani temelji stare džamije koja je izgorjela i uništena 1941. godine.

Šehidsko mezarje u Jošanici

"Vjeruje se da je prvi tabor, prva stacionirana jedinica osmanske vojske bila upravo na Cvilinu. Da li je to ta džamija ne znam, ali mi smo otkopali temelje i napravili projekt koji ćemo ovih dana uputiti prema Vakufskoj direkciji, jer vjerujemo da ćemo dobiti sredstva da tu džamiju restauriramo u toku ove i naredne godine", ističe Čengić.

U mjestima poput Ustikoline džamije su centar duhovnog i kulturnog života.

"Nema naselja koje ima džamiju, a da je umrlo. Ja sam potpuno uvjeren da su vjerski objekti uslov formiranja, opstanka i napretka nekog naseljenog mjesta. Ovo je područje doživjelo ko zna koju devastaciju u posljednjih 200 godina, a sada smo žrtve jedne druge, demografske devastacije izazvane na ekonomski i propagandni način. Ja tvrdim da Bošnjaci nikada nisu bolje živjeli pa ni ovdje u Ustikolini. Ne trebamo biti zadovoljni, već željeti više, ali nikada nismo bolje živjeli, ni u Goraždu, ni u Ustikolini, u Foči, Sarajevu, ali mi sada tražimo Berlin, Pariz, mi ne znamo ustvari šta tražimo. Ljudi odlaze, ali bez obzira na to džamije su garancija našeg opstanka i naše budućnosti. Mi u Islamskoj zajednici nemamo dileme u vezi s tim, mi ćemo restaurirati sve što je na ovom prostoru bilo", ističe Čengić.

U tom smislu postoje i određene želje, ali i planovi u kojima se Ustikolina nastoji predstaviti kao mjesto na putu islama.

"Ustikolina je ta slamčica kroz koju je islam ušao u Bosnu i prešao u Evropu. O tome svjedoči i Jošanica, malo naseljeno mjesto na desnoj obali Drine. Između Ustikoline i Jošanice postoji jedini prirodni gaz gdje je tokom godine moguće preći Drinu. Zato je ta Jošanica važna kroz cijelu povijest, čak i u starom vijeku, u ranom srednjem vijeku, od rimskog doba ovi su putevi bili važni. U Jošanici se odigrala jedna od prvih bitaka između osmanske i križarske vojske. Jedna značajna bitka se održala prije 1463. godine i jedna tokom dolaska Fatiha 1463. i tu se nalazi veliko šehidsko mezarje. Zahvaljujući porodici Mustafe Džana iz Jošanice ovo mezarje se održava. Prva destinacija na tom putu islama je to mezarje, druga destinacija je naša namjera da obilježimo mjesto prelaska Fatiha preko Drine. Naredna važna destinacija je džamija u Ustikolini, potom mezarje na Presjeci, mezarje u Modrom polju, nekoliko lokaliteta koje želimo rehabilitirati, staviti na mapu da postanu važna turistička atrakcija. Ustikolina nema drugu perspektivu osim turizma, također ovu prelijepu Drinu treba iskoristiti. Nemamo pravo da napustimo ovaj prostor, ovdje ostajemo uinat i uprkos svim pritiscima kojima smo izloženi i pojedinačno i grupno, kao narod i kao država" kaže Čengić.