{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tajna pravoslavnog groblja na Bjelušinama: Stotinama godina grobovi okretani naopako

18.2.2018. u 08:07
175
207
Tajna pravoslavnog groblja na Bjelušinama: Stotinama godina grobovi okretani naopako
175
Pravoslavno groblje na Bjelušinama nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, ali u sebi krije i jedan potpuno jedinstven fenomen – nekoliko stotina godina grobovi su okretani suprotno običajnom pravilu. Vjerovatno je razlog tome naredba osmanskih vlasti da položaj krstača bude takav da se ne vidi iz centra Mostara.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
O ovom zaista neobičnom detalju, ali i historijskoj vrijednosti groblja na Bjelušinama razgovarali smo s mostarskim parohom Radivojem Kruljom.

"Groblje je nastalo kad i grad Mostar koji nije značajno ni postojao do dolaska osmanskih osvajača. Kad su Osmanlije osvojile Hercegovinu 1482. godine Blagaj koji je bio centar i glavni grad Hercegovine gubi na važnosti i od tog perioda se počinje razvijati Mostar. Mostar je osnovao velmoža hercega Stjepana Kosače, Radin ili Radivoje 1454. godine, a prvi popis stanovništva su napravili Turci. Oni navode da je po njihovom dolasku u Mostaru živjelo 19 domaćinstava i jedan neženja. Groblje na Bjelušinama datira iz tog perioda", vraća nas u historiju paroh Krulj.

Jedna sačuvana krstača datira iz 1499. godine, znatan broj ih je iz 16. vijeka, solidan broj iz 17., a najviše ih je iz 18. vijeka i nešto manje iz 19. jer je tada formirano groblje oko Stare crkve.

"Uvijek se krstače, odnosno grobovi, okreću u pravcu istok-zapad, a na ovom groblju su okrenuti suprotno, sjever-jug. Nemam nijedan vjerodostojan dokument zašto je to tako, osim dva predanja. Jedno govori da turski osvajači nisu željeli da se iz grada, kada se gleda prema istoku i brdu, vidi znak krsta. Kad pogledate to zaista tako dođe i zvuči logično", priča nam Krulj.

Drugo predanje govori da su krstače okretane prema staroj crkvi koja je izgrađena 1630. godine, ali je prva teorija nekako više prihvaćena.

"To je dosta rijedak fenomen, na našim prostorima, ali i šire nisam čuo da su igdje ljudi sahranjivani ovako, kao što vidite na drugim okolnim grobljima. To groblje nosi naziv i Pašinovac, što se može dovesti u vezu s nekim od paša koji je imao taj zahtjev da se grobovi okreću suprotno od običaja", ističe paroh Krulj.

Krstače su i danas u solidnom stanju, za što se posebno može zahvaliti čuvenom historičaru umjetnosti Radomiru Staniću koji je "mostarski zet".

"Stanić je šezdesetih godina živio u Mostaru i zanimao se za taj lokalitet te je napravio bukvalno fotografiju svake krstače. Osim toga, on je detaljno opisao i pročitao šta piše na krstači. Uskoro iz štampe izlazi monografija Starog groblja u Mostaru, koje se sastoji od dvije grobljanske cjeline, ove o kojoj pričamo - Pašinovac i one izdvojene koja nosi naziv Bjelušine", kaže Krulj.

Ovo vrijedno groblje ugrožava erozija tla, potok Dronjo ili Suhodolina koji rubni dio groblja pretvara u klizište, pa se u zemlji mogu pronaći kosti umrlih. Krulj nam govori da je aktivno nekoliko projekata koji bi trebali sačuvati i revitalizirati ovaj spomenik.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: