Zakon o osnivanju Nacionalnog parka Chiricahua trebalo bi narednih dana biti poslan u Bijelu kuću na potpis predsjedniku Donaldu Trumpu.
Prijedlog je prošao Kongres uz podršku obje stranke, a odnosi se na područje od 49 kvadratnih kilometara.
Lokalitet se nalazi na historijskoj teritoriji plemena Chiricahua Apache. Kao nacionalni spomenik proglašen je 1920-ih kako bi se zaštitile stotine stijena u obliku tornjeva, nastalih nakon drevne vulkanske erupcije.
Republikanski zastupnik iz Arizone Juan Ciscomani, predlagač zakona, rekao je da se Chiricahua može izdvojiti i u državi poznatoj po Grand Canyonu.
"Mi smo država Grand Canyona, tako da znamo za ovakve pejzaže. Teško je bilo šta porediti s Grand Canyonom, ali Chiricahua se drži. To je nešto što zaista još nije otkriveno", rekao je Ciscomani u srijedu.
Služba nacionalnih parkova nije navela hoće li zaposliti dodatno osoblje zbog očekivanog rasta broja posjetilaca. Ta služba je pod Trumpom pretrpjela velika smanjenja radne snage, a projekti održavanja na mnogim lokacijama, uključujući Chiricahuu, označeni su kao niskog prioriteta.
Područje je stoljećima bilo dom Apachea, nomadskih plemena koja su se sukobljavala s doseljenicima do predaje američkim trupama 1886. godine i prisilnog premještanja u rezervat San Carlos Apache.
Zakon zadržava pristup plemenima za tradicionalne ceremonije i omogućava privremeno zatvaranje dijelova parka za javnost radi zaštite tih kulturnih praksi.
Zvaničnici plemena San Carlos Apache nisu zauzeli formalni stav o proglašenju parka. U svjedočenju iz 2024. godine pred Kongresom, zamjenica glavnog tužioca plemena Justine Jimmie zatražila je neometan pristup lokalitetu.
"Nacionalni parkovi postali su toliko puni turista. Nasuprot tome, mi idemo u svoja kulturna područja u onome što su sada parkovi kako bismo pronašli utočište, molili se i obavljali ceremonije", rekla je Jimmie.
Rani doseljenici ovo područje zvali su Čudo stijena, dok ime Chiricahua potiče od okolnih planina. Prema službi parka, lokalitet nosi tragove hiljada godina ljudskog prisustva, od prahistorijskih zajednica do Buffalo Soldiersa, crnih američkih vojnika stacioniranih ondje nakon Građanskog rata.
Predsjednik Calvin Coolidge proglasio je ovo područje nacionalnim spomenikom 1924. godine prema federalnom Zakonu o starinama, a Franklin D. Roosevelt ga je proširio 1938.
Lokalitet godišnje posjeti otprilike 60.000 ljudi, a bio bi prvi novi nacionalni park od New River Gorge National Park and Preservea u Zapadnoj Virginiji 2021. godine.
Život piše ironične priče: Dodik je htio da Trump zna za njega, a sada hoće da ga zaboravi
